Tvrtka Neuralink Corp., jedan od brojnih medijski pozorno praćenih „futurističkih“ projekata Elona Muska, od 2016. godine radi na dizajniranju moždanog implantata koji bi trebao postati rješenje za neke od neuroloških bolesti, primjerice omogućiti paraliziranim ljudima da se ponovno kreću, o čemu je u više navrata pisao i BUG. Osnovna ideja operativne ugradnje mikroelektroda u ljudski mozak i stvaranja funkcionalnog brain-machine sučelja između čovjeka i računala više je puta spektakularno najavljivana, no čini se kako i nakon šest godina još uvijek nije progredirala dalje od laboratorijskog eksperimenta na životinjama.

A kako stoje stvari, sve je izvjesnije kako se niti neće ostvariti u skorije vrijeme. Jer, Neuralink se sada suočava i s federalnom istragom koju je pokrenuo glavni inspektor Ministarstva poljoprivrede SAD (USDA) na zahtjev Saveznog tužiteljstva. Istraga se temelji na Zakonu o dobrobiti životinja koji regulira način na koji istraživači tretiraju i testiraju životinje u laboratorijskim pokusima.

Miševi, štakori, ovce, svinje, majmuni...

Prema Reutersovom uvidu u desetke dokumenata i intervjua s više od dvadeset sadašnjih i bivših zaposlenika Neuralinka, istraga se poklopila s valom rastućeg neslaganja zaposlenika s načinom na koji se provodi testiranje na životinjama, uključujući i navode kako je pritisak izvršnog direktora Muska da se ubrza proces testiranja rezultirao neuspješnim eksperimentima i posljedičnom nepotrebnom patnjom pokusnih životinja. Dokumenti tvrtke – SMS-poruke, audio snimke, e-pošta, prezentacije i izvješća – ukazuju na to kako su se takvi ubrzani neuspjeli pokusi morali ponavljati, povećavajući broj životinja koje su testirane i ubijene. Musk i drugi rukovoditelji Neuralinka za sada nisu odgovorili na novinarske zahtjeve za komentar.

Inače, regulatorni dokumenti pokazuju kako je Neuralink u pripremama za eksperimente uredno prošao sve propisane USDA inspekcije. Američki propisi ne preciziraju koliki broj životinja je dopušteno koristiti za istraživanje, što znanstvenicima daje prilično širok prostor za određivanje kada i kako koristiti životinje u pokusima.

Prema dostupnim podacima, Neuralink je od 2018. u svrhu istraživanja sveukupno žrtvovao oko 1.500 životinja, većinom miševa i štakora, ali i više od 280 ovaca, svinja i majmuna. Ukupan broj mrtvih životinja ne znači nužno da Neuralink krši propise ili standardne istraživačke prakse: suočeni s financijskim imperativom brzog plasiranja proizvoda na tržište, svi istraživački laboratoriji koji se bave unapređivanjem zdravstvene zaštite ljudi rutinski koristi životinje u tzv. pretkliničkoj fazi eksperimenata, prije nego što se provede testiranje na ljudima. Nakon završetka pokusa životinje se žrtvuju (što je standardni istraživački termin za 'humano ubijanje'), kako bi se post mortem mogle pregledati u svrhu istraživanja. I to je već desetljećima uhodana, zakonski regulirana, legalna znanstveno-istraživačka praksa u cijelom svijetu.

Mesarski poslovi

Međutim, prema podacima koji su 'procurili' iz optužnice, neki od sadašnjih i bivših zaposlenika Neuralinka kažu da je broj smrtnih slučajeva životinja bio znatno veći nego što je trebao biti – i to iz razloga povezanih s Muskovim zahtjevima da se istraživanja maksimalno ubrzaju. Prema dokumentima i izjavama zaposlenika, u nekoliko zadnjih godina provedena su najmanje četiri eksperimenta (na ukupno 86 svinja i dva majmuna) koja su rezultirala neuspjehom uzrokovanim ljudskim pogreškama. Neuspješni testovi su oslabili istraživačku vrijednost pokusa i zahtijevali su ponavljanje testova, što je za posljedicu imalo nepotrebno veći broj žrtvovanih životinja.

Navedene ljudske pogreške pripisuju se nedostatnoj pripremljenosti i obučenosti osoblja za testiranje koje zbog kratkih rokova radi u okruženju visokog pritiska da se eksperimenti ubrzaju.

O potrebi preispitivanja načina na koji tvrtka organizira operacije životinja je jedan od zaposlenika svojim kolegama napisao pismo „…u namjeri sprečavanja daljnjih mesarskih poslova“. Užurbani raspored, napisao je, rezultirao je nedovoljno pripremljenim i preopterećenim osobljem koje se muči da ispoštuju rokove i promjene uvedene u zadnji čas prije operacija, što povećava rizik za životinje. Dvoje ljudi je nedavno napustilo tvrtku, navodeći kao razlog „zabrinutost zbog istraživanja na životinjama“.

Tempirana bomba na glavi

Sadašnji i bivši zaposlenici navode kako izvršni direktor Elon Musk forsirano inzistira na ubrzavanju Neuralinkovih pokusa koji uvelike ovise o testiranju na životinjama. Ranije ove godine poslao je Neuralinkovom osoblju u 6:37 ujutro cirkularni e-mail s privitkom u kojem je novinski članak o švicarskim istraživačima koji su razvili električni implantat koji je pomogao paraliziranom čovjeku da ponovno prohoda. „Mogli bismo omogućiti nepokretnim ljudima da koriste svoje ruke i ponovno hodaju!“, napisao je u e-mailu. Deset minuta kasnije, nadovezao se novom porukom: „Općenito, jednostavno se ne krećemo dovoljno brzo. To me izluđuje!“. Kako bi ih natjerao da brže rade, Musk je u više navrata govorio zaposlenicima neka zamisle kako na glavi imaju tempiranu bombu.

Istraživači koji su radili na Neuralinkovim eksperimentima više puta su interno izrazili zabrinutost, zalažući se za tradicionalniji pristup testiranju, u kojem se na životinjama testira jedan po jedan element i iz toga izvlače relevantni zaključci prije nego što se prelazi na daljnje testove. Umjesto toga, rekli su, Neuralink pokreće višestruke testove koji se nižu u brzom slijedu, započinjući prije nego što se korigiraju problemi nastali u ranijim testovima i prije nego se donesu potpuni zaključci. Takav ubrzani pristup dovodi do potrebe za čestim ponavljanjem testova. Rezultat: testira se i žrtvuje više životinja nego u tradicionalnom pristupu eksperimentima.

Američka Agencija za hranu i lijekove zadužena je za pregled zahtjeva tvrtke za odobrenje medicinskih uređaja i povezanih ispitivanja. Međutim, postupanje tvrtke prema životinjama tijekom istraživanja regulirano je USDA-om prema Zakonu o dobrobiti životinja.

Propušteni rokovi, propali eksperimenti

Muskovo nestrpljenje raste jer je Neuralink od 2016. naovamo u nekoliko navrata prekoračio zadane rokove za dobivanje FDA-ovog odobrenja za početak kliničkih ispitivanja na ljudima. U isto vrijeme, neki konkurenti imaju daleko više uspjeha: Synchron, koji je također pokrenut 2016., a razvija drugačiji implantat s manje ambicioznim ciljevima za napredak u humanoj medicini, dobio je odobrenje FDA za početak ispitivanja na ljudima još 2021. godine.

Implantat te tvrtke omogućuje paraliziranim ljudima pisanje poruka u društvenim mrežama korištenjem svojih misli putem sučelja između mozga i računala. Synchron je prije pokusa na ljudima proveo testove na životinjama, ali je tijekom pretkliničkog istraživanja žrtvovano samo oko 80 ovaca. Musk je na to reagirao tipično muskovski: prvo je kontaktirao Synchron radi pregovora o kupnji tvrtke ili barem potencijalnog ulaganja u daljnji razvoj Synchronovog implantata, a kada takeover nije uspio, izvršio je novi, dodatni pritisak na svoje istraživače u Neuralinku.

Istini za volju, potrebno je naglasiti kako u usporedbi s drugim istraživačkim ustanovama Neuralink prilično dobro tretira životinje, što potvrđuju i zaposlenici. Izgradnjom „Majmunskog Disneylanda“ u pogonu u Austinu, u kojem laboratorijske životinje mogu u ugodnom okruženju slobodno lutati, kvalitetno se hraniti i zabavljati, potvrđena je ranija Muskova izjava u kojoj kaže kako uopće nije sretan što se za pretkliničko istraživanje moraju koristiti životinje, pa želi biti siguran da su one „najsretnije životinje na svijetu“ dok su još žive.

Novo odgađanje početka pokusa na ljudima

No, neke Neuralinkove životinje nisu baš tako „najsretnije“ prošle kada su korištene u istraživanju: pogreške koje su dovele do nepotrebnog uginuća životinja uključivale su i jedan slučaj iz 2021. godine, kada je kod 25 od 60 svinja u studiji u njihove mozgove ugrađen implantat pogrešne veličine, što je pogreška koju se moglo izbjeći uz bolju pripremu i obuku osoblja koje je provodilo eksperiment. S obzirom da je rezultate te studije Neuralink planirao predati komisiji FDA u sklopu prijave za početak ispitivanja na ljudima, takva bi pogreška mogla biti „crvena zastavica“ za FDA recenzente, pa je eksperiment ponovljen s 36 ovaca, koje su naposlijetku žrtvovane zbog nedovoljno kvalitetne pripreme eksperimenta kao posljedice forsirane žurbe.

Zaposlenici su ponekad i odbijali Muskove zahtjeve da ubrzavaju procedure u eksperimentima: prije nekoliko mjeseci su neki od zaposlenika Neuralinka prosvjedovali nakon što je rečeno da Musk zahtijeva što brže provođenje jednog složenog operacijskog zahvata. Istraživači su se tome opirali s obrazloženjem da bi složenost operacije produžila vrijeme u kojem bi svinje bile pod anestezijom, riskirajući njihovo zdravlje i oporavak. Tvrdili su da bi prvo trebalo riješiti proceduru zahvata na način da se skrati vrijeme potrebno za operaciju i anesteziju.

Kao šlag na tortu, svi navedeni problemi s Neuralinkovim „brzopletim“ testiranjima potaknuli su i sve glasnija pitanja o kvaliteti i točnosti dosadašnjih prikupljenih podatka. Provjera tih podataka i istraga koju je započela USDA mogla bi još više odgoditi pokušaj tvrtke za dobivanje FDA-odobrenja za početak kliničkih pokusa na ljudima, što je Neuralink želio učiniti u idućih šest mjeseci, kako je to najavljivao Musk.

Neuralinkovo kašnjenje za konkurencijom pridodalo se rastućem popisu glavobolja za Muska, koji je suočen s kritikama zbog svog upravljanja Twitterom, opadanjem vrijednosti dionica električnih automobila Tesla Inc i neočekivano „mrtvom sezonom“ raketne kompanije SpaceX.