Steganografsko otkriće za "savršeno sigurnu" digitalnu komunikaciju

Metoda se može primijeniti na bilo koji softver koji automatski generira sadržaj, na primjer probabilističke video filtre ili generatore memeova

Mladen Smrekar četvrtak, 9. ožujka 2023. u 06:00
📷 Rawpixel
Rawpixel

Istraživači Sveučilišta u Oxfordu i njihovi kolege sa Sveučilišta Carnegie Mellon razvili su, kako kažu, "savršeno sigurnu" komunikacijsku metodu koja osjetljive informacije skriva unutar nekriptiranih podataka tako da se ne može otkriti. Ova metoda može se ugraditi u privatne poruke i društvene mreže.

Spajanje distribucija podataka

Algoritam, opisan u radu pohranjenom na portalu arXiv, koristi postavke steganografije, pomoću koje se osjetljive informacije skrivaju unutar naoko nekriptiranog sadržaja. Za razliku od kriptografije, steganografija osjetljive informacije skriva tako što prikriva činjenicu da je nešto uopće skriveno. Primjer bi moglo biti skrivanje Shakespeareove pjesme unutar slike mačke koju je generirala umjetna inteligencija.

Steganografija osjetljive informacije skriva tako što prikriva činjenicu da je nešto uopće skriveno
Steganografija osjetljive informacije skriva tako što prikriva činjenicu da je nešto uopće skriveno

Unatoč tome što su proučavani više od 25 godina, postojeći steganografski pristupi nisu savršeni pa pojedinci koji koriste ove metode riskiraju da ipak budu otkriveni jer su dosadašnji steganografski algoritmi suptilno mijenjali distribuciju bezopasnog sadržaja. 

Uspješna testiranja

Kako bi prevladali ovaj problem, istraživački su se poslužili nedavnim otkrićima u teoriji informacija: konkretno, minimalnim entropijskim spajanjem koje omogućuje spajanje dviju distribucija podataka tako da se njihove međusobne informacije maksimiziraju, ali da se pojedinačne distribucije očuvaju.

Grafički prikaz steganografije: pošiljatelj prima poruku otvorenog teksta, izvor nasumičnosti i privatni ključ te iznosi stegotekst. Prijemnik prima isti privatni ključ kao i pošiljatelj, zajedno sa stegotekstom
Grafički prikaz steganografije: pošiljatelj prima poruku otvorenog teksta, izvor nasumičnosti i privatni ključ te iznosi stegotekst. Prijemnik prima isti privatni ključ kao i pošiljatelj, zajedno sa stegotekstom

Algoritam je testiran pomoću nekoliko vrsta modela koji proizvode automatski generirani sadržaj, kao što je GPT-2, model jezika otvorenog koda, i WAVE-RNN, pretvarač teksta u govor.

Veća učinkovitost

Novi algoritam pokazao je do 40% veću učinkovitost kodiranja od prijašnjih steganografskih metoda u različitim aplikacijama, omogućujući prikrivanje više informacija unutar određene količine podataka. Ovo može učiniti steganografiju privlačnom metodom čak i ako nije potrebna savršena sigurnost, zbog prednosti kompresije i pohrane podataka.

"Metoda se može primijeniti na bilo koji softver koji automatski generira sadržaj, na primjer probabilističke video filtre ili generatore memeova", objašnjavaju istraživači koji tehnologiju namjeravaju besplatno licencirati akademskim zajednicama i humanitarnih udrugama za korištenje u nekomercijalne svrhe.