Poznati filozofi i pravni stručnjaci već se dugo bave moralnim i pravnim implikacijama robota, a neki od njih glasno su zagovarali davanje prava robotima kao i ljudima. Istraživači Sveučilišta Carnegie Mellon (CMU) pročešljali su niz istraživanja na tu temu i zaključio je da je proširenje prava na robote loša ideja. Njihova studija, objavljena u časopisu Communications of the ACM, umjesto toga predlaže - konfucijanski pristup.

Robot - nositelj obaveza

"Ljudi su zabrinuti zbog rizika davanja prava robotima. No, dodjela prava nije jedini način rješavanja moralnog statusa robota; zamišljanje robota kao nositelja obaveza moglo bi funkcionirati bolje", vjeruje glavni istraživač Tae Wan Kim, profesor poslovne etike na CMU-ovoj Tepperovoj poslovnoj školi.

Kimov pristup temelji se na konfucijanizmu, drevnom kineskom sustavu vjerovanja koji se  usredotočuje se na društvenu vrijednost postizanja harmonije. A ideja međusobnih obveza jedno je od temeljnih učenja konfucijanizma i razmatra odnose između vladara i podanika, roditelja i djece, muža i žene, starijeg i mlađeg brata te prijatelja. Kim tu kategorizaciju nositelja obaveza sad proširuje i na odnos ljudi i robota. 

Poticanje timskog rada 

On smatra da je konfucijanska alternativa dodjeljivanja obaveza robotima prikladnija od davanja prava. Koncept prava često je kontradiktoran i natjecateljski, a potencijalni sukobi između ljudi i robota zabrinjavaju.

“Dodjeljivanje obaveza robotima potiče timski rad, što potiče razumijevanje da bi se te obveze trebale izvršavati harmonično”, objašnjava Kim. "Umjetna inteligencija oponaša ljudsku inteligenciju i da bi se roboti razvili kao nositelji obaveza reda, oni moraju biti pokretani vrstom UI koja može oponašati sposobnost ljudi da prepoznaju i izvršavaju timske aktivnosti,  a stroj tu sposobnost može naučiti na različite načine."

Tretiranje s poštovanjem

Kim priznaje da će se neki pitati zašto se roboti uopće trebaju tretirati s poštovanjem. 

"U mjeri u kojoj stvaramo robote po svojoj slici, ako se prema njima ne ponašamo dobro, kao entitetima sposobnim za sudjelovanje u obredima, degradiramo sami sebe", predlaže.

Uostalom, razni neprirodni entiteti poput korporacija zakonski se smatraju već ljudima i čak preuzimaju neka ustavna prava. Uz to, ljudi nisu jedina vrsta s moralnim i pravnim statusom; u većini razvijenih društava, moralni i pravni razlozi sprečavaju istraživače da koriste životinje za laboratorijske pokuse, zaključuje Kim.