Sveučilište u Stuttgartu najavilo izgradnju dva superračunala s AMD-ovim Instinctom MI300A

Prvo superračunalo nazvano Hunter, počet će s radom već 2025. godine te će se temeljiti na tehnologiji HPE Cray EX400

Bug.hr srijeda, 3. siječnja 2024. u 23:56

Sveučilište u Stuttgartu u suradnji s Hewlett Packard Enterpriseom (HPE), najavilo je izgradnju dva nova superračunala u svom Centru za računalstvo visokih performansi (HLRS).

Prvo superračunalo, Hunter, počet će s radom 2025. godine i očekuje se da će imati vršnu izvedbu od 39 petaFLOPS-a. Temeljit će se na tehnologiji HPE Cray EX4000 i koristit će AMD-ove APU-e Instinct MI300A. Iz AMD-a navode da će Hunter služiti kao prijelazno rješenje za korisničku zajednicu HLRS-a, omogućavajući im pristup naprednoj, GPU-ubrzanoj tehnologiji koja će biti korištena u njegovom nasljedniku, Herderu.

Drugo superračunalo, Herder, planirano je za izradu 2027. godine. Radi se, naime, o sustavu sposobnim za obradu podataka veličine jednog kvintilijuna FLOPS-a (1018 FLOPS-a). Konačna konfiguracija Herdera, koja će se temeljiti na akceleratorskim čipovima, bit će definirana do kraja 2025. godine.

- ”AMD sa zadovoljstvom može proširiti našu suradnju s HLRS-om u Stuttgartu i HPE-om. Projektu Hunter pružamo naš vrhunski AMD Instinct MI300A akcelerator podatkovnog centra s ciljem poboljšanja performansi, učinkovitosti i brzine prijenosa podataka. Ova će inicijativa uspostaviti najsuvremeniju infrastrukturu prilagođenu istraživanju, radna opterećenja umjetne inteligencije i simulacije. Predviđen za dolazak do 2025., Hunter se usklađuje s HLRS-ovim ambicioznim planovima eksaveličine za Njemačku, pokazujući našu predanost unapređenju tehnoloških sposobnosti i poticanju inovacija zajedno s našim partnerima u godinama koje dolaze“, priopćio je Mario Silveira, korporacijski potpredsjednik OEM prodaje u AMD-u.

Ističe se, također, da za istraživače u Stuttgartu ova dva superračunala predstavljaju veliki korak naprijed. Hunter i Herder omogućit će napredak u različitim područjima istraživanja, uključujući dizajn vozila s manjom potrošnjom goriva, razvoj produktivnijih vjetroturbina, i stvaranje novih materijala za elektroniku i druge primjene.