Jedna od glavnih prednosti online obrazovanja je fleksibilnost i praktičnost. Studenti u svako doba mogu pristupiti gradivu i  online predavanjima i sudjelovati u raspravama vlastitim tempom i prema vlastitom rasporedu, što im olakšava usklađivanje studija s privatnim i poslovnim obvezama. Online obrazovanje je  također često pristupačnije od tradicionalnih programa na kampusu, jer studenti ne moraju plaćati troškove stanovanja, putovanja ili preseljenja.

Jedan od razloga koji je pridonio popularnosti online obrazovanja u Europi je sve veća dostupnost visokokvalitetnih programa. Mnoge cijenjene institucije sada nude online programe koji su u smislu akademske strogosti i podrške jednaki onima na kampusu. Svi koji planiraju studirati, raditi ili trgovati online prije toga obavezno trebaju svladati najvažnije vještine komunikacijskog menadžmenta.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

Iz znanstvenoga rada s Europske poslovne škole smo saznali da „Online studij ili učenje na daljinu je svojevrsni fenomen koji postaje brzorastući trend sa sve većom zastupljenosti kod opće populacije studenata, a pogotovo kod zaposlene demografski starije skupine studenata. Unatoč tome što mu je opća studentska populacija nesklona iste imaju povećanje broja upisa upravo u ovom segmentu. Neka istraživanja pokazuju da su online polaznici bolji studenti“ (Štekl, Europska poslovna škola).

U Hrvatskoj je pored lokalnih online program dosta popularan Slovenski DOBA fakultet koji ima tradiciju online studiranja već preko 20 godina. Fakultet nudi dva puta godišnje jedan DEMO predmet potpuno besplatno pa oni znatiželjni mogu probati ovaj oblik studiranja i tako vidjeti da li bi se mogli uklopiti.

Moje višegodišnje iskustvo online studiranja

Nije lako sažeti iskustvo, doživljaj i utiske od nekoliko godina u jedan članak ali dat ću sve od sebe da to što kraće opišem. Naime, ja sam od početka pa do samoga kraja studija bila zadovoljna s načinom i kvalitetom online studiranja. Ako bi u postotcima izražavala zadovoljstvo rekla bih da je 90 posto ispunilo moja očekivanja.

Vjerojatno se pitate što je s preostalih 10 posto. Možda će neki reći da nebi bilo dobro da je nešto stopostotno i upravo je tako. Tih 10 posto fakultetu ostavljam za poboljšanje, inovacije i unapređenje tog oblika studiranja. Poboljšanja uvijek mora biti inače se vremenom  kvaliteta gubi i u ovo digitalno doba definitivno zastarijeva.

Početi ću od spomenutih 10 posto 

Kako bi odmah riješili nedoumicu po pitanju onoga što bih poboljšala kod online studija navodim slijedeće prijedloge:

1. Timski rad - Koliko god se svi trude timski rad i dalje nije idealan ako studenti nisu u složnim timovima. Ja sam prošla svakakve timove i bilo je onih kolega u timu koji kao da su "pali s Marsa" i nisu znali što rade niti što se od njih očekuje na fakultetu pa sam uglavnom sama radila sve zadatke koje je cijeli tim trebao zajednički raditi. Nisam osoba koja bi "cinkala" i prijavljivala "neradnike" a bilo je i idealnih timova koji su timski zadatak radili s puno entuzijazma i volje. Isto tako, uvijek mi bude žao studenata koji izjave "...ja ne mogu svoj dio zadatka završiti jer uskoro imam svadbu", "...rodilo mi se dijete" ili kada je neka bolest u pitanju. Znači, na određeni način fakultet očekuje od studenata povratnu informaciju i prijavu kolega koji ne rade, a većina studenata se ne želi upuštati u to jer smatraju da fakultet mora imati svoje metode da takve "neradnike" sami detektiraju. Znači tu ima prostora za poboljšanje koristeći neke dodatne alate koji mjere učinkovitost, vrijeme i količinu sadržaja koje svaki član tima unosi. Ako ovo čitaju informatičari i ljubitelji tehnologije sigurno vam je već u glavi hrpa alata za takvo poboljšanje. Isto tako, nije baš korektno da cijeli tim dobije lošu ocjenu jer jedan od članova tima nije napravo dobro svoj dio zadatka. Znači ovdje ostavljam prostor za poboljšanje.

2. Gradivo - Tu imam jako malih zamjerki. Većina gradiva je bila adekvatna ali je ipak bilo profesora koji su nam dali neke loše kopije knjiga ili hrpu linkova na engleskom jeziku pa "neka se snađemo". Mislim da fakultet mora dati nositeljima predmeta jasne upute kako i na kojem jeziku mora biti gradivo kako bi svi bili usklađeni.

3. Jezičnost - Ako se fakultet nalazi u inozemstvu, onda su većina profesora studentima iz Hrvatske stranci. Na određenim fakultetima postoje programi za hrvatske grupe i predavanja se održavaju na hrvatskom jeziku. Kako je i moje online studiranje bilo u inozemstvu, i iako je imalo hrvatskim program, meni je bilo žao slušati kako se pojedini predavači muče "natucajući" hrvatski kod nekih predavanja i moj je prijedlog da takvi profesori koji slabo znaju hrvatski predaju na engleskom jer se onda neće nimalo mučiti, a većina studenata znaju engleski jezik jer je to i uvjet za studiranje na stranim fakultetima.

4. Tehnički problemi kod online ispita - Osobno nisam imala tehničke probleme kod niti jednoga ispita jer sam se jako, ali zaista jako, pripremala za ispit na način da ako je online ispit navečer, tijekom jutra obavezno ažuriram aplikaciju preko koje se obavljaju ispiti i napravim probni test koji nam je dostupan u svako doba. Ipak, znam par studenata koji su sve to isto napravili i onda ih je svejedno znalo izbaciti iz ispitne aplikacije ili im se aplikacija blokirala. Na žalost, to je nuspojava ovakvoga načina studiranja i studenti se moraju moći s time nositi smireno i bez nerviranja. Znam da su svi studenti kojima se nešto dogodilo ovakvog tipa dobili novu šansu za online ispit slijedeći dan, ili kroz par dana. To je skroz korektno, ali istina je da studentsku nervozu i nerviranje nije lako nadomjestiti dodatnim ispitom. Nažalost, to je nešto što moramo prihvatiti kod takvog načina studiranja.

A sada o spomenutih 90 posto

1. Predavanja - Online studiranje ima toliko prednosti i kada jednom tako studirate više vam se nikako neće dati vratiti na onaj klasični oblik studija gdje morate radi potpisa profesora  sjediti u predavaonici od 8 ujutro  i slušati satima ponekad (neka mi pojedini oproste) ali jako dosadna predavanja.  Posebno kada pored vas studenti nešto grickaju, došaptavaju se, komentiraju druge i slično. Kod ovoga oblika studiranja svaki mjesec na dodiplomskom, a mjesec i pol na diplomskom studiju, posvetite se jednom predmetu. Jednom do dva puta tjedno se održavaju predavanja u točno zakazano vrijeme. Ako možete sudjelovati, dobro je da sudjelujete, jer možete profesore pitati što god želite putem chat-a ili direktnog spajanja u eter, ali ako niste u mogućnosti u to vrijeme sudjelovati na predavanju postoji snimka koju možete pogledati kada god želite i koliko god puta želite, i nitko vas neće zbog toga prozivati ili vam uskratiti potpis jer ste propustili predavanje. Kod mene je to jedna od  ključnih pogodnost ovoga studija. Koliko god imate dobru koncentraciju tijekom predavanja, ako predavanje traje sat i pol ili dva, koncentracija se lagano gubi pa je teško sve "pohvatati" odmah iz prvoga slušanja. Tako da ponavljanje i slušanje snimke jako pomaže u svladavanju gradiva. To većina  klasičnih studija nema.

2. Vrijeme učenja i studiranja - Kod online studija vrijeme za učenje i sastanke s vašim timom možete prilagoditi svojim potrebama i životnoj situaciji. U pravilu sve studentske obveze možete obavljati u vremenu nakon 18 sati ili vikendom tako da uz ovaj oblik studija možete biti zaposleni ili raditi što god želite tijekom dana. Nikada nisam imala neku studijsku obavezu u radno vrijeme. Možete biti u Hrvatskoj, Švedskoj ili SAD-u, nema nikakve razlike. Cijelo vrijeme studija studentske obveze možete prilagoditi sebi i svome životnom tempu.

3. Opis studentskih zadataka - Na početku održavanja svakoga predmeta se dobije potpuni raspored predavanja i rokova predaje zadataka za taj predmet tako da se možete potpuno prilagoditi i planirati vaše obveze. Opisi su većinom dobro napisani i budu isključivo na Hrvatskom jeziku. Nekada je znalo biti nejasnih rečenica jer je bilo očigledno da je netko to prevodio sa engleskog ili tko zna kojeg jezika. Ako je i bilo takvih situacija mogli smo pitati na predavanju ili na forumu profesora za pojašnjenja. Odgovore smo dobivali u jako kratkim rokovima.

4. Mentori ili asistenti profesora - Za svaki predmet nam je bio dodijeljen jedan online mentor koji je brinuo za našu grupu studenata, a grupe su sastavljene od oko 30-tak studenata kao u klasičnoj učionici. Ti mentori su nam bili na raspolaganju za sva pitanja, pojašnjenja i komunikaciju s profesorom 24 sata na dan. Neki mentori ispravljaju i zadatke studenata. Ovisi o predmetu i volji profesora - nositelja predmeta. Oni u jako kratkom roku odgovaraju, uslužni su i ljubazni. Ja sam skoro sa svakim mentorom ostvarila prijateljski odnos i s nekima i dalje ostala u kontaktu nakon studija. Do te mjere mi se sviđa ovaj oblik komunikacije sa studentima da sam i sama poželjela biti online mentor. Znači koliko god je sve to online nemate osjećaj usamljenosti ili da ste prepušteni sami sebi. Baš nasuprot imate osjećaj pripadanja.

5. Online ispit - E sada dolazimo do srži studiranja. Provjere znanja. Mnogi će se pitati na koji način se to odvija. Vrlo jednostavno. Na fakultetu na kojem sam ja bila postoje dva oblika provjere znanja. To su online test i online ispit. Online test obavljaju studenti koji su cijeli mjesec kontinuirano slušali predavanja i radili tjedne zadatke (to se zove kontinuirani rad), a online ispit je konačni ispit koji polažu studenti koji iz nekog razloga nisu stigli taj mjesec slušati predavanja i raditi tjedne zadatke. Oni onda dobiju projektni ili seminarski rad koji moraju sami napisati i ako za njega dobiju pozitivnu ocjenu onda mogu pristupiti online ispitu koji je teži u većini predmeta nego online test. Za obje online provjere znanja student mora imati vanjsku kameru i snimiti svoje okruženje, a tijekom cijeloga ispita/testa snimati svoje lice i dio ramena. Snimke se kasnije pregledavaju i samo ako su studenti uvažavali pravila ispita mogu položiti predmet. Ako je bilo nepravilnosti onda se dobije negativna ocjena i student mora ponavljati ispit. Opciju online testa se dobije samo jednom i ako se ne položi mora se ići na online ispit kao da se nije predmet rado kontinuiranim putem. Sigurno će neki pomisliti da tu može biti prostora za "varanje", što ima uvijek kod svih oblika ispita. Sigurno se svi sjećaju studenata koji su po svojim rukama pisali formule. Oni koji žele varati probat će varati na sve načine, međutim pravila su stroga tako da je moja preporuka pristupiti ispitima na pošten i savjestan način. Postoje predmeti na online fakultetu gdje ne pomaže ni "mama ispod stola" jer pitanja budu takva da ako nemaš odgovore u glavi nemaš vremena pitati "mamu" ili "džoker zovi". Ja bih rekla da su za mene takvi predmet bili na financijama, računovodstvu, informatici, poslovnoj matematici i sl. Znači oni koji ne žele učiti nego samo misle o tome kako će varati, kad tad će zapeti na nekom težem predmet i neće ga moći položiti. Znam studente koji su izlazili na online ispit 7-8 puta. Ja sam sve položila iz prvoga pokušaja. Nisam to rekla da se pohvalim nego da ohrabrim mnoge koji se boje takvoga oblika ispita. Važno je znati da je sve dostižno, samo treba učiti, raditi i ne čekati da netko drugi za vas rješava zadatke.

6. Komunikacija - Studenti prilikom izvršavanja studijskih aktivnosti u virtualnom okruženju često komuniciraju s kolegama sa studija, s online mentorima i s profesorima. Na svakom predmetu se dobiju pisane upute za izvršavanje tjednih  studijskih aktivnosti. Neke studijske aktivnosti se izvršavaju individualno a druge u timovima. Nakon svakog izvršenog zadatka se dobije kvalitetna povratna informaciju s ocjenom od strane profesora ili online mentora. Moram spomenuti da su studentima dodijeljeni i akademski savjetnici i tehnička podrška koji su im na raspolaganju non-stop kao i stručni suradnici referade. Svim studentima otključan je pristup pisanim uputama za studiranje koje uključuju upute za rad u timovima, pisanje zadataka, ocjenjivanje, diplomiranje i sve što jednoga studenta može zanimati. Tako da student uvijek može pogledati ažurirane pravilnike fakulteta. To je važno pročitati jer tamo se mogu naći i informacije koje nisu mnogima poznate. Na primjer ja sam tamo pročitala da studenti koji imaju visok prosjek ocjena  si mogu dodati u već zadani raspored dodatna dva predmeta godišnje po osobnom izboru da malo ubrzaju studij. To sam redovito koristila  pa sam tako ubrzala svoje studiranje za pola godine i praktički završila studij za dvije i pol godine umjesto tri. Da nisam proučavala upute i pravilnike to ne bih nikad znala.

Zbog svega opisanog mogu dati toplu preporuku svima koji se žele obrazovati da probaju i ovaj online oblik edukacije. Posebno za one koji nemaju vremena za klasični oblik studiranja zbog distance i fizičke prisutnosti. Postoje raznorazne stipendije i subvencije koje poduzeća mogu dobiti za obrazovanje i školovanje zaposlenika s obzirom da se ovaj studij može učiti uz rad.  A možete ga plaćati mjesečnim ratama pa ako odustanete ne morate platit ništa više od rate za tekući mjesec.

Što nam kažu statistike provedene nad stanovništvom Europske Unije

Iz provedenih analiza proizlazi da je Europska Unija dosta podijeljena po pitanju pristupa stanovništva koji pohađaju online nastavu i tako se dodatno educiraju. Dijelovi EU-a poput Skandinavskih zemalja su vodeći po interesu dok dijelovi poput Rumunjske i Bugarske su u manjem postotku skloni toj metodi edukacije. U razgovoru s bivšom kolegicom s fakulteta koja je radila analizu zadovoljstva studenata na na jednom online fakultetu uspjela sam saznati da je njena anketa pokazala da su studenti jako zadovoljni online studijem i da ih jedino muči organizacija i provođenje timskog rada.

Poznatija privatna učilišta iz Hrvatske i susjednih država koja nude online programe ili online studij

• Visoko učilište Algebra (Hrvatska) - privatno sveučilišno učilište koje nudi online programe u područjima kao što su informatika, digitalni marketing i kibernetička sigurnost.
• Veleučilište Baltazar Zaprešić (Hrvatska) - (preddiplomski i diplomski), poslovanje, turizam i mediji.
• DOBA Fakultet za primijenjene poslovne i društvene studije (Slovenija) - (preddiplomski, diplomski i doktorski) - privatni fakultet koji nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, psihologija, turizam i mediji.
• Europska poslovna škola Zagreb (preddiplomski i diplomski)
• Edward Bernays University College of Communication Management (Hrvatska) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno učilište koje nudi online programe u područjima kao što su odnosi s javnošću, marketing i medijski menadžment.
• Sveučilište Metropolitan (Srbija) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, IT i pravo.
• Sveučilište Singidunum (Srbija) -  (preddiplomski i diplomski) -privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su poslovanje, turizam i IT.
• Sveučilište Burch (Bosna i Hercegovina) -  (preddiplomski i diplomski) - privatno sveučilište koje nudi online programe u područjima kao što su inženjeringa poslovanja i društvene znanosti.

Državna sveučilišta iz Hrvatske i susjednih država koje izvode programe kroz online studij

Sveučilište u  Rijeci (Hrvatska),  Ekonomski fakultet - preddiplomski i stručni studij

Sveučilište u Ljubljani (Slovenija) - nudi programe učenja na daljinu u nekoliko područja, uključujući socijalni rad, matematiku i informatiku

Sveučilište u Mariboru (Slovenija) - nudi online programe u nekoliko područja uključujući poslovne, inženjerske i zdravstvene znanosti

Sveučilište u Beogradu (Srbija) - nudi online programe u nekoliko područja uključujući pravo, ekonomiju i inženjerstvo

Sveučilište u Novom Sadu (Srbija) - nudi online programe  u nekoliko područja uključujući poljoprivredu, medicinu i obrazovanje

Sveučilište u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) - nudi online tečajeve i programe u nekoliko područja, uključujući društvene znanosti, humanističke znanosti i pravo

Sveučilište u Mostaru (Bosna i Hercegovina) - nudi programe učenja na daljinu u nekoliko područja, uključujući ekonomiju, turizam i pravo.

Analiza trenda  u Hrvatskoj i Sloveniji, i predviđanja za 2025. godinu

S obzirom da od susjednih zemalja Slovenija ima online fakultet s najduljom tradicijom analizirat ću trendove i statističke podatke stanovništva nama dvije zanimljive države Hrvatske i Slovenije i s predviđanjima za 2025. godinu po postotku stanovništva koji će koristiti online edukaciju.

Jednadžba trenda: Y = 15,31 + (-0,13*t) dobijemo: Y = 15,31  +(-0.13*9) = 15,31-2= 13,31

Što znači da je u 2025. godini u Hrvatskoj predviđeno kako će 13,31% stanovništva Hrvatske koristiti online edukaciju. S obzirom da je 2020. godine online škola bila obvezna za učenike i studente radi pandemije zato je bio nagli rast korištenja, koji nije bio realan za normalnu situaciju, jer je već u školskoj godini 2021 ta obveza ukinuta pa treba uzeti u obzir taj pad u 2021 godini. Prema tome, po mojoj slobodnoj procjeni, ako zanemarimo 2020. godinu zbog vanredne situacije, trend rasta bi bio oko 1,5% godišnje što bi moglo doseći  i 24,5% u 2025. godini.

Jednadžba trenda: Y = 8,47+ 5,72*t) dobijemo: Y = 8,47+(5,72*9) = 8,47+51,50= 59,97

Ova predviđanja nam govore da će u 2025. godini oko 59,97% stanovništva Slovenije koristiti online edukaciju.

Iz ove analize zaključujem da je Slovenija čak 4,5 puta više rangirana po zainteresiranosti stanovništva za online edukaciju od Hrvatske. S obzirom da u Sloveniji u 2021. godini nije bilo pada interesa kao u Hrvatskoj i da je taj interes čak porastao može se zaključiti da će Slovenija po tom pitanju sve više napredovati. I ako se uzme u obzir da Hrvatska ima skoro duplo više stanovnika od Slovenije opet bi razlika bila značajna. Prostora za napredak ima, samo će ovisi u kojem pravcu će se sve dalje odvijati.

ZAKLJUČAK

Čini se da će broj stanovništva, koji pohađaju online fakultete u EU, vjerojatno nastaviti rasti u nadolazećim godinama. Shodno tome, broj online fakulteta u EU će isto porasti jer će sve više studenata tražiti pogodnosti i fleksibilnost obrazovanja na daljinu. Ovaj će trend imati značajne implikacije na visoko obrazovanje u regiji i od sveučilišta će zahtijevati prilagodbu i inovacije kako bi zadovoljili promjenjive potrebe svojih studenata. Definitivno će i u Hrvatskoj ovaj trend porasti i ovisit će o zainteresiranosti stanovništva i njihovim platežnim mogućnostima. Nije laka odluka započinjati studij ali ako se "zaljubite" u studiranje, bilo ono online ili klasično,  i ono vas počne veseliti i ispunjavati, jer ćete širiti vaša znanja i neće vas ograničavati i sputavati, tada ćete bez stresa i s lakoćom zakoračiti u akademsku zajednicu ponosni i samopouzdani.