Vjerojatno ste se već nekada i negdje ranije susreli s popularnim infogramom (a ako niste, eto ga kao ilustracija uz ovaj tekst!) na kojemu se slikovito objašnjava kako životinja najsmrtonosnija po ljude nije ni morski pas, ni tigar, pa niti sâm čovjek, nego – komarac malaričar.

Nedostatna ponuda Mosquirixa

Malarija, smrtonosna bolest koju uzrokuje mikroskopski krvni parazit Plasmodium, koristeći komarca kao primarnog domaćina i prijenosnika, svake godine ubije 700.000 – 900.000 osoba, od čega preko pola milijuna djece, većinom u područjima podsaharske Afrike.

Činjenica da uzročnik tako teške i masovne bolesti nije ni bakterija ni virus, nego parazitski mikroorganizam, dugi je niz godina predstavljala značajnu prepreku pokušajima osmišljavanja i proizvodnje cjepiva protiv malarije. Klasične biotehnološke metode dobivanja cjepiva temelje se naime na poticanju imunološkog odgovora na specifične dijelove bakterija ili virusa, ali ne i parazita, te je prvo bilo potrebno pronaći inovativne načine za prepoznavanje i izolaciju proteinskih komponenti specifičnih za Plasmodium, koje bi potom mogle poslužiti kao temelj za izradu cjepiva.

Tek kada se u praksi počela šire primjenjivati rekombinantna DNK tehnologija, otvorila se mogućnost njene primjene za dizajniranje i izradu prvog cjepiva protiv malarije, nazvanog RTS,S/Mosquirix za koje je WHO dao preporuku za početak primjene prije otprilike dvije godine.

Tog cjepiva, međutim, unatoč velikoj potražnji još uvijek nema u dostatnim količinama: očekuje se da će do 2025. godine biti dostupno tek oko 18 milijuna doza, pri čemu je osnovni problem u relativno složenom i sporom tehnološkom postupku proizvodnje, kao i činjenici da RTS,S/Mosquirix trenutno proizvodi i distribuira samo farmakološki gigant GlaxoSmithKline, u čijim je istraživačkim laboratorijima cjepivo i osmišljeno.

Novost iz Oxforda

Upravo stoga je drugo, novo cjepivo, nazvano R21/Matrix-M, dobrodošla inovacija. Proizvedeno je podvarijantom rekombinantne tehnologije, tzv. subjediničnom tehnologijom (o tome nešto više u okviru uz tekst). Dodavanjem novog, drugog cjepiva „…očekuje se da će biti zatvoren postojeći jaz između ponude i potražnje, što stvara potencijal da se svake godine spasi na desetke tisuća života više“, izjavila je Hanna Nohynek, predsjednica Strateške savjetodavne skupine stručnjaka za imunizaciju (SAGE), na tiskovnoj konferenciji organiziranoj u povodu izdavanja WHO-ove službene preporuke za početak korištenja.

R21/Matrix-M je razvijen na Jennerovom institutu Sveučilišta u Oxfordu, a premda se nakon dobivene preporuke očekuje skori početak primjene „na terenu“, još treba dovršiti WHO-ov pretkvalifikacijski proces koji je u završnim fazama, a koji ne gleda samo na sigurnost i učinkovitost, već i na ispravnost procesa proizvodnje i dosljednost kontinuirane kontrole kvalitete cjepiva. Taj bi proces trebao biti dovršen „u bližoj budućnosti“, izjavila je na tiskovnoj konferenciji Kate O'Brien, direktorica Odjela za imunizaciju, cjepiva i biološke lijekove WHO-a.

Nakon što cjepivo prođe pretkvalificijski proces, dobit će „blagoslov“ WHO-a da je prihvatljivo za kupnju od strane globalnih distribucijskih sustava kao što su UNICEF i Gavi Vaccine Alliance, koji od proizvođača kupuju cjepiva kako bi ih potom besplatno distribuirali u zemljama s niskom ekonomskom moći, što većina subsaharskih afričkih država i jeste. S obzirom na potrebu dovršenja navedenih pretkvalifikacijskih postupaka, stručnjaci WHO-a predviđaju da bi R21/Matrix-M mogao biti globalno dostupan u drugoj polovici 2024. godine.

WHO je dodatno priopćio da je, u očekivanju odobrenja za primjenu cjepiva, najmanje 28 zemalja već izradilo operativne planove za uvođenje cjepiva kao dio nacionalnih programa borbe protiv malarije.

Cijena nije problem

Inače, oba cjepiva u sebi sadrže protein s površine parazita Plasmodium falciparum, koji uzrokuje najopasniji oblik malarije. Na prošlotjednom sastanku SAGE je razmotrila podatke objavljene tjedan dana prije u medicinskom časopisu The Lancet, a koji su prikupljeni tijekom faze 3 ispitivanja R21/Matrix-M-a u kojoj je bilo uključeno 4800 djece.

Nakon uvida u te rezultate, Dyann Wirth, predsjednica WHO-ove Savjetodavne skupine za politiku malarije (Malaria Policy Advisory Group, MPAG) je na konferenciji za novinare rekla kako postoje „…sve naznake da će oba cjepiva protiv malarije biti vrlo slična“, jer oba pokazuju nešto preko 75% učinkovitosti kada se u kombinaciji s antimalaričnim lijekovima primjenjuju kod djece neposredno prije kišne sezone u područjima gdje takve vremenske prilike pogoduju komarcima i uvelike povećavaju vjerojatnost širenja malarije. Oba cjepiva zahtijevaju tri početne doze u razmaku od nekoliko mjeseci, plus četvrtu dozu 12 mjeseci nakon treće, te će vjerojatno trebati dodatna docjepljivanja za održavanje visoke razine zaštite.

Hoće li zemlje odabrati Matrix-M ili Mosquirix moglo bi ovisiti o nekoliko parametara. Planirana cijena po dozi R21/Matrix-M cjepiva je između 2 i 4 USD, što znači da bi novo cjepivo trebalo koštati dvostruko manje od RTS,S/Mosquirixa. Premda ta razlika u cijeni neće utjecati na područja koja primaju besplatna cjepiva od Gavija ili UNICEF-a, mogla bi biti relevantna za neke države srednje visokog dohotka, koje neka od cjepiva kupuju same.

U isto vrijeme, neke zemlje bi se mogle odlučiti za RTS,S/Mosquirix jer je dostupno mnogo više podataka o njegovoj sigurnosti i učinkovitosti: u sklopu kliničkih ispitivanja i početnog uvođenja u praksu već ga je do sada dobilo preko 1,8 milijuna djece, dok podaci o R21/Matrix-M-u potječu od nekoliko tisuća primatelja cjepiva koji su ga primili tijekom faze 3 kliničkog ispitivanja.

Cijepljenje kao sastavni dio arsenala preventivnih postupaka

Stručnjaci MPAG-a naglasili su da se oba cjepiva neizostavno trebaju koristiti u kombinaciji s već etabliranim sredstvima za borbu protiv malarije, kao što su zaštitne mreže za krevet tretirane insekticidom, brza dijagnostika i rano započeto liječenje, te upotreba antimalaričkih lijekova kako u preventivne svrhe (za sprječavanje infekcija), tako i u terapiji.

„Bit će jako važno ne zamijeniti jednu intervenciju drugom“, rekla je Mary Hamel, viša tehnička službenica WHO-a koja je pomogla u vođenju uvođenja RTS,S/Mosquirixa u Malaviju, Keniji i Gani. „Ne želimo uvoditi cjepiva, a istovremeno prekidati korištenje antimalarika ili mreža za krevete, koje također spašavaju život. Uzajamno kombiniranje ovih intervencija je jedini način kojim se realno može postići zadovoljavajuće visok učinak.“

Indijski Institut za serume, jedan od najvećih svjetskih proizvođača cjepiva koji od početka surađuje s Oxfordom na razvoju cjepiva, izjavio je kako će već od sljedeće godine moći proizvoditi 100 milijuna doza godišnje. To bi trebalo značiti da će od 2024. godine biti dovoljno doza za sve zemlje koje žele koristiti cjepiva, kaže glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. „Meni, kao malariologu, danas je sretan dan“, rekao je na konferenciji za novinare. „Nadam se da je ovo cjepivo 'game changer' koji će donijeti ključnu promjenu u odnosu snaga na terenu“. Neke optimistične prognoze ističu kako inovativna biotehnološka rješenja za dizajniranje učinkovitih cjepiva protiv krvnih parazita iz roda Plasmodium ulijevaju nadu da bi smrtonosna malarija u nadolazećim godinama mogla postupno biti stavljena pod kontrolu i svrgnuta s vodećih pozicija na svjetskoj rang listi smrtonosnih infektivnih bolesti.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}