Novo otkriće pretvara prozore u aktivne solarne ploče. Istraživači ARC-ovog Centra izvrsnosti u znanosti o ekscitonima izradili su perovskitne ćelije s učinkovitošću konverzije 15,5 posto koje propuštaju više od 20 posto vidljive svjetlosti.

Rješenje, opisano u Science Direct, poboljšava stabilnost solarnih prozora, a istovremeno dopušta više prirodnog svjetla, što znači da količina vidljive svjetlosti koja prolazi kroz ćelije sada doseže razinu ostakljenja i povećava njihov potencijal za korištenje u širokom rasponu primjena u stvarnom svijetu.

Ove transparentne solarne ćelije mogu skupljati i koristiti svjetlosnu energiju kroz prozore ili bilo koju staklenu površinu, bez obzira na kut i moguću proširiti opseg solarne energije.

Baterije za ekstremne temperature

Energetski guste litij-ionske baterije koje dobro rade i na ekstremno visokim i niskim temperaturama razvili su inženjeri Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu. Takve baterije mogle bi omogućiti električnim vozilima da u hladnim klimatskim uvjetima putuju dalje s jednim punjenjem, a mogle bi i smanjiti potrebu za rashladnim sustavima kako bi se spriječilo pregrijavanje baterijskih paketa vozila u vrućim uvjetima.

Baterije s dokazom koncepta zadržale su 87,5 posto i 115,9 posto svog energetskog kapaciteta na -40 odnosno 50 Celzijevih stupnjeva i mogu proći više ciklusa punjenja i pražnjenja prije nego što prestanu raditi.

Baterije su otporne na hladnoću i toplinu zahvaljujući elektrolitu napravljenom od tekuće otopine dibutil etera pomiješanog s litijevom soli. Posebnost dibutil etera je da se njegove molekule slabo vežu na litijeve ione. Ova slaba molekularna interakcija poboljšava učinkovitost baterije na temperaturama ispod nule. Dibutil eter također može lako raditi na višim temperaturama jer ostaje tekući do 141°C.

Pješčana baterija mjesecima čuva energiju

Finski istraživači iz tvrtke Polar Night Energy izradili su prvu potpuno funkcionalnu "pješčanu bateriju" koja zelenu energiju može skladištiti mjesecima.

Koristeći niskokvalitetni pijesak uređaj, instaliran u elektrani Vatajankoski, puni se toplinom proizvedenom od jeftine električne energije iz sunca ili vjetra. Pijesak pohranjuje toplinu na oko 500 Celzijevih stupnjeva s kojom se domovi mogu grijati zimi kad je energija skuplja.

Pijesak je vrlo učinkovit medij za pohranu topline. Programeri tvrde da njihov uređaj može držati pijesak na 500 stupnjeva nekoliko mjeseci. Dakle, kada su cijene energije veće, baterija ispušta vrući zrak koji zagrijava vodu za toplinski sustav domova, ureda pa čak i lokalnog bazena.

Mikroroboti zube četkaju i čiste koncem

Robotski sustav koji mijenja oblik mogao bi funkcionirati kao četkica za zube, sredstvo za ispiranje i konac za zube u jednom. Tehnologija razvijena na Sveučilištu u Pennsylvaniji mogala bi biti od velike pomoći onima kojima iz raznih razloga nedostaje manuelna spretnost da sami učinkovito očiste svoje zube.

Građevni blokovi ovih mikrorobota, opisanih u časopisu ACS Nano, su nanočestice željeznog oksida koje imaju i katalitičku i magnetsku aktivnost.

Koristeći magnetsko polje, istraživači mogu usmjeriti njihovo kretanje i konfiguraciju tako da formiraju strukture nalik na dlačice koje uklanjaju zubni plak sa širokih površina zuba ili izdužene niti koje mogu kliziti između zuba poput konca. U oba slučaja, katalitička reakcija tjera nanočestice da proizvode antimikrobne tvari koje ubijaju štetne oralne bakterije na licu mjesta.

Plivajući roboti otkrivaju život

NASA i njezin Laboratorij za mlazni pogon (JPL) intenzivno rade na robotskom sustavu zvanom Sensing With Independent Micro-Swimmers (SWIM). Riječ je o jatima malih plivačkih robota koji bi se mogli poslati na mjesta do kojih ljudi i masivni roboti ne mogu doći, kao što je Jupiterov mjesec Europa ili Saturnov mjesec Enceladus.

Upakirani unutar uske sonde za topljenje leda koja bi se probijala kroz smrznutu koru, ovi sićušni roboti plivali bi daleko od svoje matične letjelice u potrazi za znakovima izvanzemaljskog života.

Roboti klinastog oblika dugi su 12 cm i zapremine 60 do 75 kubičnih centimetara, a pedesetak takvih robotića moglo bi stati u kriobot, zauzimajući samo oko 15 posto volumena znanstvenog tereta. Kriobot bi komunikacijski bio povezan s površinskim landerom i putem njega s kontrolorima misije na Zemlji, što znači da bi robot imao ograničeni istraživački domet.

Bolje čuje kožom nego ušima

Istraživači Sveučilište za znanost i tehnologiju Pohang (POSTECH) u Južnoj Koreji osmislili su akustični senzor koji osjeća zvuk i može se pričvrstiti na kožu. Malen i fleksibilan, mogao bi se koristiti kao slušna elektronička koža.

Novorazvijeni mikrofon, opisan u časopisu Advanced Materials, ima šire slušno polje od ljudskih ušiju, a okolne zvukove i glasove prepoznaje bez izobličenja. Uz to, registrira i zvukove koji uzrokuju oštećenje sluha i zvukove niske frekvencije koje ljudi ne mogu čuti.

Kvaliteta detekcije glasa usporediva je sa studijskim mikrofonima, a novi akustični senzor mogao bi se koristiti u nosivim uređajima za prepoznavanje glasa za Internet stvari i sučeljima čovjek-stroj. Istraživači za početak planiraju skrojiti slušnu elektroničku kožu koja se lako može pričvrstiti na kožu ili fleksibilne zaslone.

Od miješanog otpada do vrhunske plastike

Atomi ugljika iz miješanog otpada mogu zamijeniti sve fosilne sirovine u proizvodnji nove plastike, pokazali su istraživači Tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj. Metoda recikliranja inspirirana je prirodnim ciklusom ugljika i mogla bi eliminirati utjecaj plastičnih materijala na klimu ili čak očistiti zrak od ugljičnog dioksida.

"U otpadu ima dovoljno atoma ugljika da se zadovolje potrebe cjelokupne globalne proizvodnje plastike. A ako se proces pokreće obnovljivom energijom dobivamo plastične proizvode s 95% manjim utjecajem na klimu", objašnjava profesor Henrik Thunman, autor studije objavljene u Journal of Cleaner Production.

Izračuni pokazuju da se energija za pokretanje procesa može dobiti iz obnovljivih izvora ili izgaranjem biomase te će biti energetski učinkovitiji od danas korištenih sustava. Višak topline može se izvući i iz procesa recikliranja, što bi u kružnom sustavu kompenziralo proizvodnju topline iz spaljivanja otpada i eliminiralo emisije ugljičnog dioksida povezane s oporabom energije.

Spektralni sustav snimanja

Knjižnice i muzeji u SAD-u uspjeli su iščitati nečitke tekstove na povijesno značajnim dokumentima pomoću jeftinog spektralnog sustava snimanja razvijenom na Tehnološkom institutu Rochester (RIT).

Sustav spektralnog oslikavanja prikuplja slike u mnogim valnim duljinama svjetlosti kako bi otkrio izblijedjeli tekst, inače nevidljiv ljudskom oku. Sustav je jeftin i vrlo jednostavan za korištenje i ne zahtijeva tehničku pomoć posebnih stručnjaka.