Istraživači su ovih dana otkrili novu super molekulu, spoj DNK i peptida kojim se dobiva vrlo moćan molekularni alat za izradu naprednijih nanostruktura, a jedan je tinejdžer pronašao bug koji mu omogućuje da na daljinu upravlja Teslinim vozilima. Znanost ne miruje, a istraživači su proteklog tjedna predstavili nekoliko svojih otkrića, vrijednih da ih se zabilježi u medijima. Ovo se neka od njih...

Kineski umjetni Mjesec na Zemlji

Kineski znanstvenici izgradili su postrojenje za istraživanje umjetnog Mjeseca koje im omogućuje da simuliraju uvjete niske gravitacije na Zemlji za male objekte. Ovaj umjetni mjesec smješten je unutar vakuumske komore promjera samo 60 cm. On bi trebao biti službeno lansiran ove godine i moći će učiniti da gravitacija "nestane na koliko god dugo želite", napisao je South China Morning Post.

Istraživači koriste magnetsko polje koje je dovoljno jako da magnetizira i levitira male objekte. Zapravo, sam objekt inspiriran je eksperimentima fizičara Andreja Konstantinoviča Gejma u kojima je ovaj fizičar ruskoga podrijetla levitirao žabu pomoću magneta. To istraživanje iz 1997. dovelo je do otkrića izravne dijamagnetske levitacije vode, a Gejmu donijelo Ig Nobela.

Zlatna ribica naučila voziti akvarij

Zlatne ribice možda imaju kratko pamćenje, ali, nova studija pokazuje da bi mogle biti sposobne voziti. Naime, istraživači izraelskog Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu otkrili su da urođene navigacijske sposobnosti zlatnoj ribici omogućuju da usmjerava robotsko vozilo prema zemaljskoj meti ako za nagradu dobije hranu. 

Kako bi proveli svoj neobični eksperiment,  tim je stavio akvarij na motorizirane kotače. Kamerom su snimili kretanje ribe u vodi i preveli ga u navigacijske smjerove – učinkovito pomičući napravu u smjeru gdje je riba naletjela na staklo. U popratnom videu može se vidjeti kako riba "vozi" vozilo prema vizualnoj meti, šarenom znaku na zidu.

Kada bi riba usmjerila vozilo prema oznaci, za nagradu bi dobila hranu. "Nakon nekoliko dana treninga, riba je stigla do cilja", objasnio je sveučilišni tim.

Računalni model objašnjava širenje dezinformacija

Istraživači su došli do računalnog modela koji odražava način na koji se dezinformacije šire u stvarnom životu. Na Sveučilištu Tufts osmislili su računalni model koji nevjerojatno precizno odražava način na koji se dezinformacije šire u stvarnom životu.

Model počinje s institucionalnim izvorom koji ubrizgava informacije u mrežu. Ako pojedinac primi informacije koje su bliske njihovim uvjerenjima – na primjer, 5 u usporedbi s njihovim trenutnim 6 – ima veću vjerojatnost da će to uvjerenje ažurirati na 5. Ako se dolazne informacije uvelike razlikuju od njihovih trenutnih uvjerenja – recimo 2 u usporedbi sa 6—vjerojatno će ga potpuno odbaciti i zadržati se na svom uvjerenju na razini 6. 

Ovaj rad, vjeruju istraživači, mogao bi pružiti uvid u to kako zaštititi ljude od trenutne zaraze dezinformacija koje prijete javnom zdravlju i zdravlju demokracije.

Boraksom do prikupljanja fuzijske energije

Istraživači Princeton Plasma Physics laboratorija su u suradnji s japanskim kolegama otkrili da dodavanje uobičajenog sredstva za čišćenje u kućanstvu, poput minerala bora sadržanog u sredstvima za čišćenje kao što je boraks, može znatno poboljšati sposobnost nekih uređaja fuzijske energije da zadrže toplinu potrebnu za proizvodnju fuzijskih reakcija na Zemlji na način na koji to inače čine Sunce i druge zvijezde.

Istraživači su proizveli viši režim zatvaranja ubrizgavanjem sićušnih zrna bora u prahu u LHD plazmu koja potiče fuzijske reakcije. Ubrizgavanje kroz kapaljku s PPPL-om smanjilo je turbulentne vrtloge i vrtloge i povećalo ograničenu toplinu koja proizvodi reakcije. Istraživači sad željeli vidjeti može li i ugljični prah djelovati jednako dobro kao bor. 

Guma je ključ za dugotrajne, sigurnije EV baterije

Električnim vozilima nužne su isplativije, sigurnije i dugotrajnije baterije koje neće eksplodirati tijekom upotrebe ili štetiti okolišu. Istraživači s Instituta za tehnologiju u Georgiji možda su pronašli obećavajuću alternativu konvencionalnim litij-ionskim baterijama, napravljenu od uobičajenog materijala: gume.

Inženjeri Georgia Techa riješili su uobičajene probleme - spor litij-ionski transport i loša mehanička svojstva - koristeći gumene elektrolite. Ključni napredak bio je dopuštanje materijalu da formira trodimenzionalnu, međusobno povezanu plastičnu kristalnu fazu unutar robusne gumene matrice. Ova jedinstvena struktura rezultirala je visokom ionskom vodljivošću, vrhunskim mehaničkim svojstvima i elektrokemijskom stabilnošću.

Punjiva Li-ion baterija velike snage

Toshiba je najavila komercijalnu dostupnost svoje nove punjive litij-ionske baterije, za koju japanska tvrtka tvrdi da rješava tradicionalne izazove povezane s isporukom visoke energije i velike snage u isto vrijeme.

Kontrola proizvodnje topline, dug životni vijek i kompatibilnost ključne su inovacije kod ove 20Ah-HP SCiB punjive litij-ionske baterijske ćelije. Količina topline koja se stvara korištenjem baterije ili punjenjem smanjena je, kaže u Toshibi, dok se istodobno produljuje njen vijek trajanja.

Nova ćelija je iste veličine kao Toshibin trenutni proizvod od 20 Ah, što postojećim korisnicima omogućuje nadogradnju na poboljšanu ulaznu i izlaznu snagu s istim paketom modula. Nova 20Ah-HP ćelija daje 1,7 puta veći ulaz i 1,6 puta veći izlaz, što je ostvareno smanjenjem otpora u ćeliji za otprilike 40 posto. 

Hibridna čestica 

Kad su dva elektrona povezana zajedno, oni mogu kliziti kroz materijal bez trenja, dajući materijalu posebna supravodljiva svojstva. Takvi upareni elektroni, ili Cooperovi parovi, svojevrsna su hibridna čestica - kompozit dviju čestica koje se ponašaju kao jedna, sa svojstvima koja su veća od zbroja njezinih dijelova.

Sada su fizičari s MIT-a otkrili drugu vrstu hibridne čestice u neobičnom, dvodimenzionalnom magnetskom materijalu. Utvrdili su da je hibridna čestica mješavina elektrona i fonona, kvazičestica koja se proizvodi od vibrirajućih atoma materijala. Kad su izmjerili silu između elektrona i fonona, otkrili su da je ljepilo, odnosno veza 10 puta jača od bilo kojeg drugog do sada poznatog hibrida elektrona i fonona.

Elektronska pobuda, poput napona ili svjetlosti, primijenjena na hibridnu česticu mogla bi stimulirati elektron i istovremeno utjecati na fonon i tako utjecati na strukturna ili magnetska svojstva materijala. Takva dvojna kontrola mogla bi omogućiti znanstvenicima da primjene napon ili svjetlost na materijal kako bi prilagodili njegova električna svojstva i magnetizam. To bi pak moglo omogućiti izradu manjih i bržih elektroničkih uređaja.

Najmanja antena na svijetu, napravljena od DNK

Istraživači sa Sveučilišta u Montrealu izradili su najmanju nanoantenu za praćenje kretanja proteina, dugačku samo pet nanometra. No, ova minijatura nije napravljena za prijenos radio valova, već za otkrivanje tajni proteina.

Nanoantena je naime napravljena od DNK, molekula koje nose genetske upute koje su oko 20.000 puta manje od ljudske kose. Ona je i fluorescentna, što znači da koristi svjetlosne signale za snimanje i izvještavanje o informacijama. A ti svjetlosni signali mogu se koristiti za proučavanje kretanja i promjene proteina u stvarnom vremenu.

Jedna od ključnih inovacija ove nanoantene je i način na koji se njezin dio prijamnika koristi da osjeti molekularnu površinu proučavanog proteina. To rezultira jasnim signalom kada protein ispunjava svoju biološku funkciju.