Zvjezdarnica Vera C. Rubin, ranije poznata i kao Large Synoptic Survey Telescope (LSST), trenutačno se gradi na sjeveru Čilea. Dovršetak izgradnje i prva promatranja svemira očekuju se u naredne dvije godine, a na čelo ovog je projekta ranije ovoga mjeseca došao jedan Hrvat, astrofizičar Željko Ivezić. Budući da je prava rijetkost da imamo našeg čovjeka na ovako značajnoj funkciji, kontaktirali smo ga kako bismo doznali neke detalje o samoj zvjezdarnici i očekivanjima od nje.

Budući da je prije samo nekoliko dana za predsjednika Čilea izabran također jedan "naš čovjek", Gabriel Boric, porijeklom iz Hrvatske, logično je da smo time i otvorili razgovor…

Bug.hr: Odakle (još) jedan naš čovjek u Čileu, na ovako važnoj poziciji?  

Željko Ivezić: Čile je lokacija opservatorija, zbog svojih meteoroloških i drugih pogodnosti, a većina institucija koje rade na izgradnji Rubin opservatorija su u SAD. Veliki su doprinos izgradnji dale nekoliko grupa iz Francuske i Njemačke, te podizvođači iz Italije i Španjolske, no SAD su dale vodeće doprinose financiranju i dizajnu projekta. Ja radim na projektu od samog početka; bio sam znanstveni direktor projekta od 2004. te zamjenik glavnog direktora od 2018.  

Prije nego ste postali direktorom izgradnje ove zvjezdarnice, bili ste zamjenik direktora. Kako je došlo do toga da postanete direktor?

ŽI: Dosadašnji direktor, profesor Steve Kahn, je prihvatio ponudu da postane dekan za znanost na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu. Budući da imamo još samo 2-3 godine do kraja izgradnje, odlučili smo se za unutarnji odabir novih ljudi.

Što će Vam biti glavni izazovi na novoj poziciji?

ŽI: U ovom trenutku nalazimo se na prekretnici u izgradnji Rubin opservatorija. Do sada je projekt bio podijeljen u relativno nezavisne grupe fokusirane na izgradnju teleskopa, kamere te pisanje softvera za obradu podataka. Sada su uglavnom sve hardverske komponente gotove i prelazimo na integraciju i uhodavanje cijelog sustava. Neminovno je da će biti problema, a preostali budžet nam je fiksiran tako da će glavni izazov biti kako prioritizirati preostali posao. Naravno, najbitnije je da ne dođe do katastrofalnih grešaka i gubitka hardvera ili ljudi.

Kako će nova zvjezdarnica doprinijeti svijetu astronomije?

ŽI: Naš osnovni cilj je snimiti nebo oko 1.000 puta tijekom 10 godina rada. S tom mapom neba, ili točnije filmom neba, radit ćemo neka od najpreciznijih astronomskih mjerenja do sada. Na primjer, očekujemo da ćemo detektirati oko 20 milijardi nebeskih objekata. To će biti prvi puta da astronomski katalog sadrži vise objekata nego ima živih ljudi na Zemlji.

Kada bi se tih oko 60,000 terabajta slika koje ćemo snimiti složilo u film, trebalo bi oko godine dana da ga se pogleda. Primjeri znanstvenih pitanja za koje se nadamo naći odgovore su fizikalna priroda tamne tvari i tamne energije, te ima li asteroida na orbitama koje bi mogle dovesti do njihovog sudara sa Zemljom. Očekujemo da će naši podaci omogućiti barem nekoliko tisuća znanstvenih članaka.