Frank Donald Drake, američki znanstvenik s područja astronomije poznat po "Drakeovoj jednadžbi" preminuo je ovoga petka u dobi od 92 godine, javio je institut SETI, čiji je bio osnivač. Drake je rođen 1930. godine u Chicagu, studirao je na sveučilištu Cornell, a kasnije na Harvardu završio radioastronomiju. Jedan od prvih poslova bio mu je rad i nadogradnja radioteleskopa National Radio Astronomy Observatory u Zapadnoj Virginiji, nakon čega je počeo detaljnije izučavati svoj dugogodišnji interes, mogućnost izvanzemaljskog života te komunikacije s drugim civilizacijama.

Okretao je teleskop prema dvama bliskim zvijezdama, Tau Ceti i Epsilon Eridani te prvi u svijetu počeo ovako sofisticiranom metodom "osluškivati" postoji li radiokomunikacija iz tih smjerova. Odlučio se za frekvenciju od 1.420 MHz, blisku vodikovoj liniji, na kojoj je godinama kasnije otkriven i poznati Wow! Signal.

Pola stoljeća traganja za životom izvan Zemlje

Prvi službeni projekt traganja za inteligentnim civilizacijama nazvao je Project Ozma, koji je privukao mnogo pozornosti, iako nije dao opipljive rezultate. Iz njega je pak izrasla malena konferencija 1961. godine u Greenbanku, a kao pripremu za nju Drake je stvorio jednu od najpoznatijih jednadžbi u svijetu, danas poznatu kao Drakeova jednadžba.

Njezin rezultat, ovisno o ulaznim vrijednostima, daje procjenu broja civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne i voljne komunicirati s našom civilizacijom. Sam Drake izračunom je došao do oko 10 tisuća civilizacija s kojima bismo mogli stupiti u kontakt, a kasniji izračuni davali su rezultate od nule pa do više desetaka milijuna.

Napori u ovom polju rezultirali su 1984. godine i osnivanjem instituta SETI (search for extraterrestrial intelligence), čiji je postao prvi predsjednik. Iz instituta se umirovio 2010. godine, no tada je izjavio kako je to samo formalno, jer je nastavio promovirati taj projekt i raditi na njemu sve do smrti.

Drake je ostavio dubok trag u astronomiji sudjelovanjem u kreiranju ploče koju su sonde Pioneer 10 i 11 ponijele u svemir, zlatne ploče na sondama Voyager te radom na teleskopu Arecibo i slanjem poznate "Arecibo poruke" izvanzemaljcima. Radio je i na sveučilištima Cornell i Santa Cruz, kao i u NASA-inom Laboratoriju za reaktivni pogon (JPL).