Popravljanje gena u embrijima, prilika za histerič

 E vidiš, to tvoje teatralno inzistiranje na priči o "iole obrazovanim osobama" okači mačku o rep, ovo je specijalizirani IT portal, sve druge teme su mainstream kategorija i shodno tomu i komentari. Ako želiš sa kolegama o struci imaš valjda neki bio medicinski portal. Ja ti sigurno tamo neću prodavati spiku o složenosti pretraživanja binarnog stabla ili grafovima ili čemu već i sigurno neću tamo tvrditi da bi to svaka "iole obrazovana" osoba morala znati, što bi ja ovdje trebao znati što se stavlja u maternicu da bi bio "iole obrazovan", smješna si

 Da baš, kad je nešto zabranjeno da se neće raditi, to je jednostavno nezaustavljivo kao i sve drugo iz znanosti. Pitanje je samo koliko se i kako može, a ono što se može će se i napraviti. Jedini relevantan podatak što sam pročitao je da ne znaju koji su sve geni uključeni u određivanje osobina izgleda i inteligencije, dakle, pričekat će se na tu vrstu designa, koliko, ne zna se, mada to ide eksponencijalno, bar za sada, ako ne nalete na neku prepreku.

What could possibly go wrong?

Nekak' mi ovaj tvoj etičar/bioetičar/filozof nije legao. Znanstvenici su tu da pomiču granice znanosti, a etičari/bioetičari da im objasne da nešto nije dobra ideja. Ili jest. U svakom slučaju postoje i dobre i loše strane, a ovaj tvoj gleda svijet kroz ružičaste naočale. Njemu sve super..

Nitko nije ni mislio da su pozitivne strane - loše. Loše su zloupotrebe do kojih će neminovno doći. A u tekstu toga nema, sve med i mlijeko. U jednom utopijskom društvu budućnosti gdje se genski mjenjaju ljudi, pitanje je hoće li svi zadužti poboljšanja ili ćemo imati šljakere, vojnike itd. Nekako to sve idealizira g. filozof. I onda se zapita gdje je granica liječenja? Nije li njegov posao odgovoriti na to pitanje?

Nisam za neku histeriju, ali ima ovdje 'safta' za kojekakva propitivanja. U tekstu su samo divni, ma predivni primjeri koristi, ali u stvarnom životu uvijek postoje i negativna strana..

Genetski inženjering mi je već dugo najzanimljivija grana znanosti (o kojoj jedva mogu nešto može pronaći, pravi tabu), zanimljivija čak i od astronomije. Ali iskreno ne vjerujem da je današnji čovjek došao na takvu razinu da dopusti manulipulaciju vlastitom evolucijom, bez obzira što možemo eksperimentirati na miševima i biti sigurni prije zahvata na ljudima. Ako išta dopuste, to će biti samo zdravstvene preventivne korekcije, mislim da čak ni estetske korekcije neće dopuštat, kamoli što drugo.

A ako se ikad, ako krenemo tim putem makar samo za preventivne zdravstvene korekcije, desi samo jedna greška, neka se samo jedno dijete rodi sa defektom - potpuno će zabranit sve to. Jedva će čekat.

Najplodnije tlo za genetski inženjering )

 Opet se previše simplificira problematika. Kad se tako formulira rečenica (genetička istraživanja na embrijima će donijeti rezultate - novo znanje) tko je lud reći ne!? Međutim, rezultirano znanje nakon istraživanja mahom ide u trgovine (apoteke). Dobro znamo kako funkcionira tržište i kakav utjecaj ima na zdravstvo i tko uglavnom financira istraživanja. Znamo da je bolest unosna za farmaceutske kompanije, a otud i tvrdoglavo ustrajanje na nekim oblicima liječenja poput kemoterapije. Da se pronađe konačan lijek za rak, farmaceutske kompanije bi sigurno klicale od radosti. Yea right.

S druge strane, sve su se moderne znanosti fragmentirale toliko da je primjerice jednom neurokirirgu teško pratiti razvoj na području genetike. Poznajem bračni par sa navedenim specijalizacijama i kad jedan govori, drugi kao da sluša mandarinski... A oboje su jel, liječnici. Tehnologizirani razvoj je od integralnog poimanja kulture napravio fragmentaciju i to tako da su se razvila pojedina područja sa svojim striktno definiranim granicama i autonomijom unutar jedne šire znanosti. Ovaj gore primjer sa bračnim parom savršeno to oslikava. Posljedica toga je gubitak cjelovitog pogleda na neku stvarnost. U ovom slučaju, a i uglavnom, to je – čovjek. A slika čovjeka nije ostala netaknuta uslijed ovog napretka u znanosti. Zadaća bioetike je na neki način povezivanje i dovođenje u vezu znanosti sa etikom koja je definitivno nestala sa horizonta u ovakvom, profitu orijentiranom, društvu. Misliti drugačije je, bojim se, naivno.

Tako da teologija, odn. bioetika, nije tu da pruži otpor ljudskom ovladavanju prirodom, već da upozori na opasnosti. A tvoj argument da je razlog tome umanjivanje važnosti Boga je jednostavno promašen. Ne poznajem niti jednog teologa, a i sam jesam jedan, koji smatra da se važnost Boga može na bilo koji način umanjit. Teolog bi rekao kako Bogu ne treba čovjek, već obratno. Stoga, moj argument ne govori odlučno nemoj istraživat, već imati opreza. Težnja za znanjem i napretkom je urođena čovjeku, no u ovakvom društvu, simbioza profita (rekao bih i primat) i znanja dovoljan je razlog za oprez.  

Spominjanje politike (vlasti) kao modusa za rješavanje nekih etičkih pitanja je opet promašeno i naivno. Dobro je dokumentirano što je sve država radila vojnicima kako bi postali „superiorniji“. Tako da bi takvim podvizima manipulacija na genetičkoj razini došla kao budali šamar.

A povrh svega navedenog, nigdje nije bilo riječi u spomenutom članku, kao ni u komentaru prof. Bracanovića, o tome koliko doista znamo o genomu općenito. Ljudski genom jest dekodiran, no tek onaj dio koji je zaslužan za sintezu bjelančevina, dok je 90 i kusur posto ostalo potpuno nejasno i nazvano junk. Brojna istraživanja pokazuju kako uplitanje u DNK, makar minimalno, rezultira defektima, staničnom smrću, rakovima... I to upravo zato jer nemamo cjelovito znanje o genomu. Moderna grana genetike - epigenetika - upozorava na plastičnost genoma i potencijalne opasnosti od manipuliranja njime, a time otvara vrata jedne ogromne mračne sobe koja se u komericalnom istraživanju genoma uporno ignorira jer dovodi u pitanje mogućnost sigurne manipulacije gena, a time naravno i profita. 

Tako da je mahnito histeriziranje ovdje bolje zamijeniti racionalnim upozoravanjem. 

isprike na podužem postu

 Upravo zato jer su općeniti problemi u društvu ni genetička istraživanja nisu imuna od njih. A boldano mislim da nisam rekao. Ionako mi teolozi možemo brujit na sav glas, nismo adekvatna konkurencija farmaceutskim protežeima koji mogu pitati "koliko para?"... 

Naposljetku, moj komentar je umjerenog tona prije nego histeričnog. Nešto poput radićevskog "ne srljajte kao guske u maglu". A mislim da bi se nemali broj genetičara složio s ovim. 

 Ma da, a etika, filozofija, sociologija. Što misliš što oni sve ne uče. Ja nikad nisam čuo za Bracanovića na kojeg se Drago poziva, a on je njemu predavao.

On je itekako kompetentan u društvenim znanostima.

 E vjera je nešto drugo, ja nisam teolog, za društvene znanosti ni nemam kompetenciju, a vjernik jesam. U čemu bi argumenti ateista imali težinu, a vjernika ne bi. Zar po toj logici koju postavljaš nisu i jedan i drugi u "sukobu interesa", kako političari vole reći.

 Koliko to dogmi vjere u životu ima, koliko znam 10. Onih 7, navodno poštujemo svi, vjernici plus one 3 prve.

 Ne shvaćam tvoj komentar ozbiljno pa prema tome ni osobno. Teologija na kraju krajeva ne pretendira imati autoritet u prirodo-znanstvenim krugovima, već upravo u vjerničkim, ponekad u sociološkim pitanjima, bioetici (o kojoj raspravljamo) i sl. No iz same definicije teologije, razvidno je da je riječ o racionaliziranju vjere, i sa svojim dostupnim alatima i metodi, može se shvatiti kao znanost. To što nekome nije jasno da znanost ne uključuje samo empirijsko i aposteriorno znanje koje je imanentno uglavnom prirodnim znanostima, to nije moj problem. Biblijska arheologija, povijest, filozofija, sociologija, bioetika, lingvistika - područja koja su sustavno obrađivana na teološkim kolegijima... prema tebi isto nisu znanosti? Vjerojatno miješaš striktnu prorodnu znanost sa znanošću općenito. 

 Nije mi predavao Bracanović, (možda sam se krivo izrazio) već puno eminentniji bioetičar (po meni, ali i mnogima), sa puno većim znanstvenim opusom na području bioetike. 

 Znači prirodoslovca koji je vjernik se neće ozbiljno shvatiti? Odlično, i licemjerno. Ironično je da je upravo Francis Collins, legendarni genetičar koji je vodio Human Genom Project, deklarirani vjernik koji je čak napisao knjigu na ovakve teme koju sam imao čast recenzirati... Znači HGP je manje vrijedan jer ga je vodio vjernik? Genijalno!

Billy ovo kaže:

http://www.businessinsider.com/does-bill-gates-believe-in-god-2014-3

Btw, čitao sam o tom random numberu, matematički je nemoguć, ostaje ono "make sense"

 Okej, ti upozoravaš. A na što upozoravaš? Da ne ispuste epruvetu? Da se ne poflekaju reagensom? Ili da paze da ne otkriju nešto što bi se moglo zloupotrijebiti? Kako spriječiti takvo otkriće osim zaustavljanjem istraživanja?

A slatko mi je kako si gore poistovjetio bioetiku i teologiju. Podsjetimo se što je teologija:

Teologija ili bogoslovlje je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i čovjeka.

Dakle teologija je aktivnost kojoj je osnovni cilj promovirati i braniti neku religiju. U sukobu etike i religije teologija se uvijek priklanja religiji. Teologija aktivno nastoji religijska vjerovanja pretočiti u etička i moralna načela, a spriječiti obrnuti proces (recimo zaređivanje žena) i to joj je i jedina poveznica s istima. Samo umjesto rijeći teologija stavi bogoslovlje i sve je svima odmah jasno. Teologija je loš termin jer ljude asocira na prirodne znanosti s kojima nema nikakve veze.

Svaki teološki argument ima početnu premisu 'Bog postoji i zato...'. Iz tog razloga teološki argumeti su valjani isključivo onima koji prihvaćaju tu premisu, tj. među vjernicima dotične religije. Ako pak nešto možeš dokazati bez te premise onda to ni nije teološki argument. Iz toga slijedi da niakva teološka rasprava nema smisla u okruženju gdje nisu svi vjernici, te da je spominjanje teologije (kao i spomenute astrologije) potpuno suvišno. Ja sam ju prvi tu spomenuo i to u kontekstu da se protivnici istraživanja jednim velikim dijelom vode teološkim motivima, mada često prikrivenima. 'Svi smo bili zigote' je školski primjer pokušaja racionaliziranja religijskih pobuda.

Nije bas fer usporedjivati vjeru koja okuplja 2+ milijarde ljudi u svijetu sa ovako nekim neukusnim primjerom. Mozemo imati razlicite stavove, ali ako je u danasnje vrijeme normalno sve sto je vec postalo normalno onda bi bilo fer da se i mi vjernici smatramo normalnim ljudima. Zahvaljujem...