Zaboravljeni da Vincijev eksperiment opisao je gra

Da se tijela niz kosinu gibaju ubrzano otkrio je Galileo a ne Newton! Newton je povezao silu s ubrzanim gibanjem (F=ma), dok je padanje kao ubrzano gibanje otkrio Galileo. 

Galileo je opisao jednoliko ubrzano gibanje uslijed padanja u knjizi Dijalozi o dvije nove znanosti, Treći dan (De Motu Locali). To da se i prije za to znalo, ne znači ništa. Fizičku pojavu treba opisati, obrazložiti i objaviti. Inače Arhimed ne bi otrkio zakon poluge, jer su se polugom služili još ljudi kamenog doba. Ni Kolumbo ne bi otkrio Ameriku jer su u Americi već živjeli ljudi (Idijanci) koji su došli prije njega. Pančićevu omoriku nije otkrio Pančić, jer su to drvo vidjeli mnogi ljudi prije nega, itd., itd. 

Leonardo je bio i ostao prava faca. Da mogu putovati kroz vrijeme i birati koju bih dvojicu likova htio pritom upoznati, to bi bio onaj lik iz Nazareta i veliki Galileo. Iz rimske Galileje bih vjerojatno vrlo brzo želio pobjeći, ali iz središta renesansnog humanizma vjerojatno nikad ne bih želio otići čak ni kad bi mi se ispraznila baterija tableta kojim bih potajno snimao Leonarda kako slika.

Dago mi je da ste počeli tu diskusiju. Povjesna znanost stoji na stanovištu da nijedno otkriće nije djelo jednog čovjeka - prije Mendeljejeva bar je 7 kemičara otrkilo njegovu tablicu. No nije važno tko je što i kada otkrio, nego čije je otriče više utjecalo na znanost, tehniku, politiku, povijest općenito. Galileo je otac moderene fizike zato što su njegova otlrića pokrenula znanostvenu revoluciju 17. stoljeća. Newton je bio više-manje samo sistematičar, koji je Galijejeve ideje dovo do krajnjih konzekrvenci, do sutava.