Emisije stakleničkih plinova u Europi više su nego prije pandemije
Eurostat je objavio kako su krajem prošle godine emisije stakleničkih plinova na razini Europske unije bile više nego u posljednjem pretpandemijskom tromjesečju
Prema najnovijim podacima Eurostata, dobivenima kroz kvartalne procjene ekonomske aktivnosti, emisije stakleničkih plinova na području Europske unije u posljednjem tromjesečju 2021. godine iznosile su 1.041 milijun tona ekvivalenata CO2. Za kontekst, to je više nego što su one iznosile u posljednjem tromjesečju nezahvaćenom globalnom pandemijom, u zadnja tri mjeseca 2019. godine.
Pandemija je potom dovela do kratkotrajnog pada emisija, koji je najviše bio izražen u vrijeme najstrožih lockdowna u Europi, u drugom i trećem tromjesečju 2020. godine. No, ubrzo zatim ekonomska aktivnost, ona koja stvara zagađenje zraka, počela se vraćati na više razine. Tijekom 2021. ostala je ispod razine 2019. godine, ali je u zadnjem tromjesečju ipak premašila pretpandemijske razine. Detaljnu raspodjelu uzročnika emisija po kvartalima možete proučiti na priloženom grafikonu.
Za 22% emisija "kriva" su kućanstva, slijede ih proizvođačka industrija i proizvodnja električne energije s 21%, nakon toga je poljoprivreda s 12%, dok industrija transporta i skladištenja generira oko 11% ekvivalenata CO2.
Hrvatska ispod prosjeka
Kad je riječ o emisijama na razini pojedine države, razlike diljem Europe nisu malene, iako su sve države članice zabilježile povećanje zagađenja. Tako su, gledajući rast na godišnjoj razini, krajem 2021. najviše povećanje emisija CO2 ekvivalenata zabilježile Estonija, Bugarska i Malta, sve s porastom od preko 20%. Najmanje povećanje zabilježio je Cipar, tek 0,3%, a slijede ga Nizozemska i Slovenija s povećanjem emisija od 2%.
Eurostat je, dakako, objavio i rezultate za Hrvatsku. U našoj zemlji je krajem 2021. godine u atmosferu ispušteno 6,2% više stakleničkih plinova nego godinu ranije. To je nešto manje od prosječnog rezultata na razini Europske unije, koji bilježi 8%-tno povećanje emisija.
