Razmjena informacija u stvarnom vremenu, na siguran način i bez ograničenja, online komunikacija bez osobnog kontakta, e-način plaćanje bez fizičkog novca postaju standardna praksa, a poslovni svijet je danas maksimalno orijentiran prema inovativnim komunikacijskim i digitalnim rješenjima koja su zagospodarila našom svakodnevicom. No jesmo li spremni dočekali digitalnu ekonomiju i promjene u organizaciji poslovanja i poslovnih procesa?

Prema DESI indeksu, 97 posto mladih u Hrvatskoj od 16 do 24 godine imaju osnovne ili napredne digitalne vještine, što ih čini digitalno najpismenijim mladim Europljanima. Prema indeksu za 2021. godinu, osnovne digitalne vještine ima 63 posto hrvatskih građana, što je iznad prosjeka Unije (54%). Razvoj digitalnih vještina stanovnika od najmlađe dobi jedan je od prioriteta u Hrvatskoj. Hrvatska je 2021. godine bila među 10 zemalja s najvećim brojem organiziranih aktivnosti (1111). U njima je sudjelovalo više od 68 000 sudionika, a 49 % bile su žene. Osim toga, Hrvatska i dalje nagrađuje talentirane učenike dodjelom stipendija za studijske programe u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) (3 400 stipendija po školskoj godini). Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova koordinira nacionalnu provedbu Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu. Glavni su ciljevi Ureda za ravnopravnost spolova unaprijediti digitalne vještine žena, poboljšati njihovu zapošljivost, boriti se protiv rodnih stereotipa u digitalnom svijetu te poticati djevojčice i djevojke da razmisle o karijeri u području IKT-a i studijskim programima u području STEM-a. Međutim, postoji značajan prostor za napredak u podizanju razine digitalnih vještina kod starijih dobnih skupina koje imaju ispodprosječnu razinu vještina u odnosu na prosjek EU.

Svako doba nosi specifične izazove, koji iz generacije u generaciju mijenjaju životne navike, poslovne modele i preferirane vještine. Aktualno digitalno doba je, uslijed razvoja novih aplikacija, softvera i inih revolucionarnih tehnoloških inovacija, dovelo do novih vrijednosti i konkurentskih prednosti u sferi obrazovanja, poslovanja i kulture općenito. Razvoj digitalnih tehnologija bilježi konstantan rast, a na svim akterima tržišta rada je da se prilagode situaciji na tržištu rada, s posebnim naglaskom na nezaposlene mlade  i žene.

Zato je Europska Unija ove godine odlučila staviti poseban naglasak na važnost stjecanja vještina, proglasivši 2023. Europskom godinom vještina. Tim povodom Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj ovogodišnju proslavu Dana Europe slavi upravo organizirajući događanje koje promovira važnost stjecanja vještina i poziva sve zainteresirane na Festival vještina koji će se održati na Europskom trgu u Zagrebu, u utorak, 9. svibnja 2023., u trajanju od 11 do 14 sati. Posjetitelji će moći iz prve ruke saznati više o mogućnostima stručnog i akademskog obrazovanja u inozemstvu, kao i o specifičnim industrijama i obrtima prezentiranima na štandovima država članica. Ujedno će i hrvatski obrtnici predstaviti svoje zanate, dok će predstavnici strukovnih škola prezentirati svoje stručne programe, stečeno znanje i vještine te time pobuditi interes kod budućih naraštaja. Paralelno će se u Kući Europe na Europskom trgu održavati radionice za stjecanje digitalnih, komunikacijskih i kognitivnih vještina.

U okviru Europske godine vještina – a u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i tvrtkama – Europska komisija želi skrenuti pažnju na važnost cjeloživotnog obrazovanja s ciljem jačanja konkurentnosti radne snage i stvaranja kvalitetnijih prilika na tržištu rada. Organizaciju Festivala podržavaju brojni partneri Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, kao što su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, veleposlanstva država članica Europske unije akreditiranih u Zagrebu, Hrvatska obrtnička komora i Udruženje obrtnika grada Zagreba i 4 obrtničke škole, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i obitelji, nacionalna kontaktna točka za Europsku godinu vještina, Agencija za mobilnost i programe EU i Institut za inovacije.