U kakvom je stanju trenutačno hrvatska IT industrija? Kome ide dobro, a kome ne baš? Kakva je perspektiva IT-jevaca u Hrvatskoj u godini pred nama? Prvaci domaće tech scene u prvom panelu dana imali su zadatak odgovoriti na "teška" pitanja, odnosno razjasniti posjetiteljima jesmo li zaista u velikoj krizi, hoće li biti još otpuštanja, ali i kako i što će se događati u narednom razdoblju.

Ovom "ozbiljnom" raspravom na BFS-u tradicionalno moderira Petar Štefanić, a sudionici rasprave su Tajana Barančić, dugogodišnja predsjednica CISEx-a, Dženan Lojo, direktor TIS Grupe, Matija Žulj, direktor Agrivija i Saša Kramar, najnoviji član Uprave Spana te njihov direktor marketinga, prodaje i poslovnog razvoja (CMO).

Kriza, koja kriza?

Tajana Barančić odmah je na početku otkrila preliminarne podatke svojih istraživanja o financijskim rezultatima domaćeg IT sektora. Prema tome,  na razini 2023. godine bit će zabilježen rast prihoda od 11% u odnosu na rekordnu 2022. godinu. Tijekom prošle godine najlošiji je bio treći kvartal, dok je već u četvrtom kvartalu započeo oporavak uz povrat optimizma na tržište. Prema sadašnjim predviđanjima, 2024. neće donijeti veliki "bum", ali će biti manje hektična i vjerojatno stabilnija od prošle.

Uz rast prihoda, prema podacima DZS, u posljednjem kvartalu zabilježen je i porast broja zaposlenih u sektoru. No, Tajana očekuje da će u finalnim podacima biti vidljiv pad ukupne prodajne marže na razini sektora.

I u TIS-u je 2022. godina bila rekordna, kaže Lojo, pa su u svojem poslovanju na vrijeme uveli diverzifikaciju i pripremili se na "krizu". Potvrdio je tezu o ponovnom pokretanju tržišta krajem godine. U Agriviju je prošlo razdoblje bilo slično – od vrlo uspješne 2022. godine započeli su s kontrolom troškova i pripremili se za održivi i postupni rast. Sada zbog toga imaju do sada najzdraviju poslovnu godinu iza sebe.

I u Spanu je 2023. godinu obilježio snažan dvoznamenkasti rast prihoda, veći od 22% u prva tri kvartala, dok su istodobno rasli i izdaci za zaposlene. Uz rast plaća, Span je lani zaposlio preko 300 novih ljudi, pa ih je sada više od 860.

Fokus za naredno razdoblje morao bi biti na razvoju globalno konkurentnih proizvoda, koji se mogu više naplatiti, a zaradu od njih investirati u više plaće i novi R&D. Produktne kompanije i dalje su tu u prednosti, jer imaju bolju startnu poziciju za postati konkurentnima na svjetskom tržištu. Uz to, segmenti kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije, uz cloud poslovanje, svakako će biti pokretači daljnjeg rasta, čak i u agencijskom sektoru IT poslovanja.

Treba li u ovoj situaciji i dalje upisivati FER i ima li rasta i dalje u pogledu potražnje za radnicima? Prema službenim podacima, prosječna isplaćena plaća u IT sektoru u studenome bila je 1.750 eura. No, u tom prosjeku nalaze se i brojne male kompanije s jednim zaposlenim, koje ruše taj prosjek. S druge strane, s 3-5 godina iskustva full stack inženjer u Hrvatskoj može zaraditi oko 2.800 eura, a u Njemačkoj oko 2,5 puta više – dakle, i tu imamo mnogo prostora za rast.

Panelisti su se osvrnuli i na utjecaj AI-a na radna mjesta, za što većinom misle da je za ovaj sektor primarno prilika, a nikako opasnost, iako će donijeti velike promjene u narednim godinama.

Nakon što je panel o krizi prošao u prilično optimističnom tonu i uz pozitivne najave za naredno razdoblje, BFS će se nastaviti još jednim pogledom u budućnost – točnije, u budućnost programiranja i utjecaj umjetne inteligencije na "tipkače koda".