ESA lansira vlastiti orbitalni "stroj za pomrčine"
Sustav dvojnog satelita, koji uključuje teleskop i sjenilo, u orbiti će moći stvoriti vlastitu "pomrčinu Sunca", odnosno omogućiti snimanje Sunčeve korone, kao tijekom pomrčine vidljive sa Zemlje
Ovoga ponedjeljka velik dio stanovništva SAD-a imat će priliku svjedočiti potpunoj pomrčini Sunca, koja će prijeći preko njihovog kontinenta. Mnogi će i putovati u područja oko zone totaliteta, ne bi li na pet minuta iskusili noć usred dana. S druge strane, znanstvenici će promatrati i snimati ovaj fenomen, čak i iz posebno prerađenih zrakoplova, kojima će "loviti" Mjesečevu sjenu, kako bi obavili što dulja promatranja Sučeve korone (koja je najbolje vidljiva kad Mjesec u potpunosti zakloni Sunčev disk).
Simulacija 150-metarskog instrumenta
Upravo promatranja korone izazov su za astrofizičare, budući da je sa Zemlje rijetko možemo vidjeti u punom sjaju. Na teleskope se stoga postavljaju sjenila, kojima se blokira najintenzivniji dio svjetlosti naše zvijezde, no ta su rješenja daleko od savršenih. Stoga su iz Europske svemirske agencije najavili izradu vlastitih "kreatora pomrčine" – dvaju satelita Proba-3.
Oni će biti u Zemljinu orbitu lansirani zajedno, a tamo će se podijeliti na dva dijela – jedan od njih bit će Coronagraph, instrument za snimanje korone, a drugi Occulter, odnosno sjenilo, udaljeno 150 metara. Kod njihovog će pozicioniranja preciznost biti ključna, jer sjenilo mora (poput Mjeseca tijekom pomrčine) savršeno prekriti samo Sunčev disk, ništa više i ništa manje.
U tome će im pomoći laserska veza između teleskopa i sjenila, kojom će pozicija i udaljenost među njima biti vrlo precizno mjereni, pa potom aktivno prilagođavani. Uspješan let dvaju satelita u takvoj formaciji otvorit će nove mogućnosti primjene u znanosti, jer će time biti moguće simulirati daleko veće znanstvene instrumente, radioteleskope ili interferometre, koji u klasičnom obliku ne bi stali u teretni prostor niti jedne rakete.
Dva dijela ovog opservatorija letjet će potpuno autonomno i podići će se u orbitu udaljenu čak 60.000 kilometara od Zemlje, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegao utjecaj gravitacije, atmosfere i magnetskog polja na rad satelita. Sateliti Proba-3 razvijaju se već godinama pod vodstvom španjolskih i belgijskih kompanija te ESA-e,, a sada su gotovo pa spremni za lansiranje.
