Sunčeva sonda Parker poslala prve, iznenađujuće rezultate
NASA je održala konferenciju za medije povodom prvih korisnih podataka sa svoje sonde Parker Solar Probe koja je već tri puta okružila našu zvijezdu
U ljeto prošle godine lansirana je jedna od najzanimljivijih NASA-inih misija u proteklim godinama – pionirski pokušaj približavanja Suncu sondom Parker. Od tada je ova sonda postala najbrži predmet ikada izrađen ljudskom rukom a našu matičnu je zvijezdu obišla tri, od planirana 24 puta, i svojim naprednim senzorima zabilježila što se događa u Sunčevoj koroni, do sada neistraženom dijelu Sunčevog sustava.
Jučer je NASA upriličila konferenciju za medije povodom objave čak četiri znanstvena rada u časopisu Nature – a svi oni govore o tome što je novoga Parkerova sonda otkrila. Nove informacije tiču se ponašanja čestica koje se udaljavaju od Sunca, a prikupljeni su i brojni novi detalji o načinu izbacivanja materijala i energije kroz solarne vjetrove, što može pomoći u predviđanju solarne aktivnosti u budućnosti.
Iznenađenja sa Sunca
Ono što je znanstvenicima došlo kao iznenađenje i predstavlja nova otkrića uključuje otkriće zone u kojoj ne postoji svemirska prašina – ista se nalazi na oko 5,6 milijuna kilometara od Sunca. Zvijezda svojom energijom pretvara svaku takvu prašinu u paru, pa oko sebe stvara "čistu" zonu.
Magnetsko polje oko Sunca se izokreće na neobične i do sada neviđene načine. Solarni vjetrovi stvaraju turbulencije i nakupine plazme, pa te nepravilnosti u protoku najvjerojatnije uzrokuju i zabilježeno preokretanje magnetskog polja.
Parker Solar Probe također ima i "pogled iz prvog reda" na Sunce pa može otkriti malene izboje čestica koji se tamo događaju. Iste nije moguće otkriti sa Zemlje, a oni generiraju potencijalno vrlo opasno zračenje – pa će nova saznanja poslužiti u boljoj zaštiti budućih svemirskih satelita, letjelica i astronauta.
Nastavak istraživanja
Sonda Parker nastavit će se približavati Suncu u svakom od planiranih 21 prolazak kroz njegovu koronu. Najbliže će mu prići u tri posljednja prolaska – na oko 6 milijuna kilometara od površine.
