Sonda američke svemirske agencije NASA, OSIRIS-REx (Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security, Regolith Explorer) jučer je odradila svoju glavnu zadaću, a u NASA-i se nadaju da je ona obavljena uspješno. Naime, ova je sonda lansirana 8. rujna 2016. godine iz Cape Canaverala s misijom da u prosincu 2018. godine stigne do asteroida Bennu. To se i dogodilo, a sonda je od tada provela preko 500 dana u snimanju površine ovog svemirskog tijela.

No, ključni dio misije, koji do sada još nije nikada izveden, jest procedura "TAG" (touch-and-go) u kojoj robotska ruka sonde dodiruje površinu asteroida te s njega uzima uzorak tla. Ovaj događaj zbio se jučer i čini se kako je uspio, iako u NASA-i još to ne mogu potvrditi. Ono što znaju jest da je sonda dodirnula površinu asteroida, no koliko je uspjela odande zagrabiti još nije poznato. Plan je bio robotiziranim sklopom uzet uzorak tla veličine između 60 grama i dva kilograma. U slučaju da se dogodi da je uzorak u višem dijelu ovog raspona, bit će to vjerojatno najveći uzorak izvanzemaljskog materijala uhvaćen još od vremena Apollo misija na Mjesecu.

Povratak uzorka na Zemlju

Nakon što odradi svoj posao oko asteroida Bennu, sonda OSIRIS-REx krenut će na put natrag prema Zemlji. Trenutačno se nalazi čak 321 milijuna kilometara od nas, pa se njezin povratak očekuje krajem rujna 2023. godine. Prije toga potrebno je ugrabljene uzorke tla pohraniti u prtljažni prostor sonde i usmjeriti je prema Zemlji, pa će njezin put kući započeti tek u ožujku sljedeće godine.

Komplicirana procedura približavanja sonde asteroidu, izduživanja robotske ruke te uzimanja uzorka započela je u utorak oko 20 sati po srednjoeuropskom vremenu, i potrajala preko 4 sata. Planiranje ovog pothvata trajalo je preko deset godina, pa je logično da je NASA-in tim zadužen za sondiranje asteroida Bennu bio oduševljen nakon što je sve prošlo po planu. Sada se nadaju i da je pritom zahvaćen dovoljno velik uzorak. U slučaju da nije, za siječanj će biti planiran novi pokušaj.

Zlato i platina u tlu

NASA procjenjuje da bi sastav tla ovog asteroida, nastaloga u samom začetku Sunčevog sustava, mogao dodatno rasvijetliti uvjete kakvi su vladali u ovom dijelu svemira prije 4,5 milijardi godina, te možda i pomoći u traganju za počecima života. U šljunku Bennua vjeruju da će pronaći spojeve ugljika s kisikom, vodikom, dušikom i drugim elementima, ali i značajno više razine zlata i platine nego što ih ima na Zemlji.

Asteroid Bennu inače ima promjer od 490 metara, a zahvaljujući sondi OSIRIS-REx posljednjih smo ga godina vrlo dobro izbliza upoznali. Kroz tri godine NASA bi trebala dobiti i njegov maleni dio na proučavanje.