Inovativna primjena imunoterapije tumora kao „četvrte borbene linije“ liječenja raka, osmišljena i razvijena na National Cancer Institute (NCI) u SAD, dovela je do potpune regresije agresivnog, proširenog oblika karcinoma dojke kod pacijentice koju nije bilo moguće liječiti trima „klasičnim“ metodama terapije karcinoma: kirurškim odstranjenjem, zračenjem i lijekovima (citostaticima i hormonalnom terapijom).

Medijski razvikano vs. znanstveno skeptično

Iako su rezultati liječenja objavljeni prije manje od 48 sati, vjerojatno ste već u medijima pročitali napise opremljene epitetima „revolucionarno“, „čudesno“ i „znanstveno-fantastično“, popraćene smjelim predviđanjima o tome kako je napokon pobijeđen ne samo karcinom dojke, već svi maligni tumori uopće.

Citiran je i naš znanstvenik Igor Rudan, koji je prošle godine predvidio da će imunoterapija tumora tijekom 2018. početi bilježiti  prve uspjehe, a ovu objavu NCI-ja popratio stručnim, korektnim, pozitivno intoniranim statusom na svojem Facebook profilu, iz kojega su mediji za svoje naslove odabrali atraktivnu poantu „Ovo je velik dan za medicinu“.

No, kako je i sâm Rudan u svojem statusu izrazio i razumnu dozu znanstvene skepse i racionalne  suzdržanosti od napuhivanja činjenica, dopustite da i mi - u ovim danima prije početka Svjetskog prvenstva u nogometu - malo „spustimo loptu na zemlju“ i pokušamo sagledati što je u toj vijesti toliko „hell, yeah!“, a što je ipak „nah, nope!“

Pacijentica (imenom Judy Perkins) je liječena u okviru kliničkog ispitivanja koje je vodio dr. Steven A. Rosenberg, predstojnik kirurškog odjela u NCI-ovom Centru za istraživanje raka (CCR), a rezultati su objavljeni 4. lipnja 2018. u časopisu Nature Medicine. Dr. Rosenberg istraživanje opisuje kao „još uvijek eksperimentalno“, ali ističe da je „…ovaj novi pristup imunoterapiji usmjeren na mutacije prisutne u stanicama karcinoma, a ne na vrstu tumora“, čime ima potencijal postati terapijska shema koju se može koristiti za liječenje različitih vrsta raka.

Dakle, posrijedi je eksperimentalno istraživanje, za sada je izliječena tek jedna pacijentica, a sve skupa ima obećavajući potencijal. Bez obzira na znanstveni optimizam, prilično nategnuto i žuto-tiskarski je već sada imunoterapiju prozvati revolucionarno čudesnim znanstveno-fantastičnim lijekom za sve oblike raka.

O čemu se uopće radi?

Novi imunoterapijski pristup je ustvari oblik adoptivnog transfera stanica (adoptive cell transfer, ACT), koji je i ranije bio poznat kao učinkovit u liječenju melanoma, tumora čije stanice posjeduju visoku razinu stečenih mutacija. Međutim, ACT je znatno manje  učinkovit kod karcinoma koji imaju niže razine mutacija, kao što su karcinom želuca, jednjaka, jajnika i dojke.

U pokušaju unaprjeđivanja ACT-a, ekipa iz NCI-ja razvila je novi sustav terapije, koji za liječenje karcinoma koristi TIL-stanice (tumor-infiltrating lymphocytes). Nakon što se uzme uzorak tumorskog tkiva iz bolesnika, učini se sekvencioniranje tumorske DNK („pročita“ se genetski kod tumora) i usporedi ga se s genetskim kodom zdravih stanica pacijenta. Primjerice, kod Judy Perkins, stanice karcinoma su se od zdravih stanica razlikovale u 62 dijela genoma, tj. imale su 62 mutacije.

Potom se pacijentu iz krvi izoliraju T-limfociti i među njima se u laboratoriju traže i odabiru oni sojevi koji prepoznaju najviše mutacija u tumorskim stanicama i sposobni su ih infiltrirati i uništiti. Takve sojeve se laboratorijski stimulira na razmnožavanje, nakon čega se ta brojna vojska limfocita „nabrijanih“ na tumorske stanice vraća u pacijenta. Kako bi se izbjeglo da tumor inaktivira senzibilizirane limfocite (da, tumori su sposobni „isključiti“ imunološku obranu bolesnika u kojemu se nalaze!), pacijent istovremeno prima pembrolizumab, inhibitor tumorske inaktivacije limfocita.

Neprijeporan potencijal

Nakon ovako provedene terapije, karcinom dojke Judy Perkins se posve povukao, te se više nije vratio ni nakon 22 mjeseca kliničkog praćenja i kontrolnih nalaza.

Doktor Tom Misteli, direktor CCR-a  je izjavio: „Ovaj klinički prikaz izliječenja jednog pacijenta ukazuje još jednom na potencijal kojeg ima imunoterapija. Slijede studije na većem broju pacijenata, koje – ukoliko ponove uspješnost ove terapijske metode – obećavaju mogućnost daljnjeg proširivanja dosega ove terapije i na druge vrste raka."

Zaključno, posrijedi je zaista lucidno osmišljena metoda liječenja imunološki „nabildanim“ pacijentovim limfocitima specifično senzibiliziranim upravo na tumor koji raste u pacijentu, a koja je za sada izliječila tek jednoga bolesnika i pred kojom je – osim neprijeporno obećavajućeg potencijala – dugotrajan put dokazivanja na velikom broju pacijenata i na različitim vrstama karcinoma, prije nego ju se u kliničkim uvjetima počne primjenjivati učinkovito i standardizirano.

Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.