Za nekoliko ćemo dana zagaziti u dvadesete godine ovog stoljeća. Proteklo desetljeće bilo je obilježeno razvojem tehnologije i znanosti, nekim epohalnim otkrićima, borbom s klimatskim promjenama, ali i pojavom rubnih skupina koje pokušavaju sve to negirati – antivakserima, ravnozemljašima i sličnim teoretičarima zavjera. Mi ćemo pokušati ukratko, u deset točaka, pobrojati najveća znanstvena postignuća iz proteklog desetljeća, u popisu koji je naš izbor i tiče se primarno tema o kojima na Bug.hr-u s vremena na vrijeme pišemo.

CRISPR

Moćan alat za izmjenu točno ciljanih gena CRISPR/Cas9 2018. godine prvi je puta testiran na ljudima u Kini i SAD-u. Postao je i dijelom kontroverze 2019. godine kada su kineski znanstvenici objavili da su rođena i prva djeca s ovom metodom manipuliranim genima – iako za to nije dobivena dozvola službenih tijela, već je tretman genske izmjene bio proveden u tajnosti.

Otkriće Higgsovog bozona

Pola stoljeća otkako ga je u teoriji, objašnjavajući podrijetlo mase čestica, predvidio znanstvenik Peter Higgs, 4. srpnja 2012. znanstvenici s instituta CERN i tamošnjeg Velikog hadronskog sudarača (LHC) objavili su da je u detektorima CMS i Atlas pronađen – Higgsov bozon. On je jedna od 17 elementarnih čestica u Standardnom modelu kojim se opisuju tri od četiri fundamentalne interakcije između elementarnih čestica od kojih se sastoji sva poznata materija: elektromagnetizam, te jaku i slabu nuklearnu interakciju. Potvrda postojanja ove čestice Higgsu je 2013. godine donijela i Nobelovu nagradu za fiziku.

Kepler 22-b

U studenome 2011. godine NASA je objavila otkriće svojeg prvog egzoplaneta, otkriveno putem svemirskog teleskopa Kepler, a na kojem bi u teoriji bio moguć život. Na 600 svjetlosnih godina od Zemlje smjestio se ovaj planet, koji, kao i naš, kruži oko svoje zvijezde u "zoni Zlatokose", gdje nije ni pretoplo ni prehladno. Od tada su NASA-ini stručnjaci oko udaljenih zvijezda otkrili još tisuće egzoplaneta, a podaci pokazuju kako u prosjeku svaka zvijezda ima barem jedan planet, dok otprilike svaka peta zvijezda veličine Sunca ima barem jedan planet u nastanjivoj zoni.

Voda na Marsu

NASA-in rover Curiosity na Marsu je od 2012. godine. U krateru Gale, nedugo nakon slijetanja, otkrio je tragove postojanja vode. 2013. godine potvrdio je i prisutnost sumpora, dušika, vodika, kisika, fosfora i ugljika u stijenama Marsa, dokazujući tako da i na tom planetu postoje gradivni elementi za život koji je nekada davno tamo možda bujao u obliku mikroba. Snimke iz Mars Express Orbitera 2018. godine potvrdile su kako na Crvenom planetu postoji i tekuća voda ispod ledene kape na južnom polu.

Fotografija crne rupe

U travnju 2019. godine Event Horizon Telescope snimio je prvu povijesnu fotografiju crne rupe. Supermasivna crna rupa koja se nalazi u središtu galaksije Messier 87 na fotografiji izgleda onako kako fizikalni modeli predviđaju – istodobno se, zbog zakrivljenja svjetlosti pod utjecajem gravitacije, vide i njezina prednja i stražnja strana, te veliki užareni akrecijski disk.

Slijetanje na komet

2014. godine Europska svemirska agencija uspješno je, deset godina nakon lansiranja letjelice, svoju sondu spustila na jedan komet. Sonda Philae u sklopu misije Rosetta meko je sletjela na komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko udaljen oko 700 milijuna kilometara od nas, fotografirala njegov okoliš i proučavala sastav tla.

Posjet Plutonu izbliza

U siječnju 2015. sonda New Horizons proletjela je pored Plutona snimivši najbolje fotografije ovog patuljastog planeta ikada. Prvog dana 2019. godine ista je sonda izbliza snimila i najudaljeniji objekt koji je čovjek ikad izbliza posjetio nekom sondom, danas nazvan Arrokoth.

Vertikalno slijetanje raketa

2015. godine SpaceX je prvi puta uspio vertikalno spustiti prvi stupanj svoje rakete Falcon 9 i tako ga "spasiti" i omogućiti njegovo ponovno lansiranje. Od tada do kraja desetljeća ista je kompanija uspješno na ovaj način na tlo ili autonomne teglenice spustila više desetaka raketa, a to se danas smatra rutinskim postupkom pri većini njihovih lansiranja.

AlphaGo pobijedio čovjeka

Sustav umjetne inteligencije AlphaGo pogonjen Googleovom tehnologijom DeepMind u ožujku 2016. godine slavio je u meču s tadašnjim svjetskim Go prvakom Leejem Sedolom iz Južne Koreje. Ovaj se pothvat smatra nastavkom dominacije računala nad ljudima u kompliciranim igrama, nakon šaha, i kviza Jeopardy, a nastavljen je dominacijom u igri Starcraft II 2019. godine.

Gravitacijski valovi

2016. godine detektori LIGO/Virgo potvrdili su postojanje gravitacijskih valova koje je predvidio još Albert Einstein prije više od 100 godina. Znanstvenicima iz detektora LIGO 2017. je na račun tog otkrića dodijeljena i Nobelova nagrada za fiziku, a od tada je na isti način otkriveno još nekoliko pojava gravitacijskih valova – koji su posljedica spajanja masivnih crnih rupa.