2020. godina u Europi bila najtoplija otkako postoje podaci
Proteklu godinu obilježili su brojni ekstremni događaji, kojima se sada pridružuje i podatak o daljnjem porastu globalnih prosječnih temperatura, zbog kojih je 2020. zasjela na vrh ljestvice najtoplijih godina
Podaci koje je objavila europska organizacija Copernicus Climate Change Service pokazuju kako je 2020. godina zasjela na sami vrh ljestvice najtoplijih godina otkako postoje službena mjerenja. Prema prosječnoj globalnoj temperaturi na tom se neslavnom prvom mjestu izjednačila s 2016. godinom, a ako se gleda samo europski kontinent, protekla je godina bila najtoplija otkako je mjerenja.
Ni lockdown nije pomogao
Da stvar bude gora, sve to dogodilo se unatoč pandemijskom lockdownu, koji je donio oko 7%-tni pad korištenja fosilnih goriva. Emisije ugljikovog dioksida u atmosferu također su nastavile rasti.
U konačnici 2020. godina bila je 0,6°C toplija od prosjeka 1981.-2010., te za 1,25°C toplija od prosjeka zabilježenoga u predindustrijsko doba. S time se šest proteklih godina smjestilo na prvih šest mjesta povijesne ljestvice najtoplijih godina.
U Europi je tijekom protekle godine zabilježena prosječna temperatura bila za čak 1,6°C viša od prosjeka izmjerenoga u razdoblju 1981.-2010., te 0,4°C viša od one zabilježene u 2019. godini, pa je Stari kontinent tijekom proteklih 12 mjeseci proživio najtopliju godinu u svojoj zabilježenoj povijesti. Najveća devijacija od prosjeka tijekom 2020. zabilježena je u području Arktika i sjevera Sibira, gdje su prosječne temperature bile za čak 6°C iznad prosjeka 1981.-2010.
Izvanredni ekstremni klimatski događaji 2020. godine i podaci Copernicusa pokazuju da ne smijemo više gubiti vrijeme. Moramo se ujediniti kao globalna zajednica kako bismo osigurali ulazak u budućnost s nultim emisijama. Bit će teško, ali trošak neaktivnosti je prevelik, i upravo stoga obveze koje postavlja Europski Green Deal su nužne – poruka je Europske komisije.
Vincent-Henri Peuch, direktor Copernicusa, ponovio je kako moramo težiti tome da smanjimo emisije CO2 na nulu, jer će se on, čak i da ih značajno smanjimo, nastaviti nakupljati u atmosferi i izazivati klimatske promjene.
