Američki ured za autorska prava (USCO) ponovno je odbio zahtjev za autorska prava za umjetničko djelo koje je generirao AI. Tročlani odbor pregledao je zahtjev Stephena Thalera za preispitivanje odluke ureda iz 2019. godine, u kojoj je utvrđeno da njegovoj slici, stvorenoj umjetnom inteligencijom, "nedostaje ljudsko autorstvo".

Prizori umiranja

Thaler je sliku, stvorenu njegovim algoritmom "Creativity Machine", prvi put donio u USCO još u studenom 2018. "Nedavni ulazak u raj" ("A Recent Entrance to Paradise") dio je serije koju Thaler opisuje kao "simulirano iskustvo bliske smrti", gdje algoritam prenamjenjuje slike kako bi stvorio prizore koje vidi sintetički umirući mozak. 

I tada, baš kao i sada, USCO je utvrdio da nedostaje element "ljudskog autorstva", neophodan za dobivanje autorskih prava. Trenutni američki zakon o autorskim pravima pruža zaštitu samo "plodovima intelektualnog rada" koji su "temeljeni u kreativnim moćima [ljudskog] uma", navodi USCO. Slične odluke već su donesene u slučajevima autorskihprava na patente, o čemu je pisao i Bug.  

U svojoj posljednjoj žalbi, Thaler je tvrdio da je ovaj zahtjev za "ljudskim autorstvom" neustavan, ali USCO nije htio "odstupiti od stoljetne sudske prakse o autorskim pravima". 

Odvjetnik će se žaliti

"Umjetna inteligencija sposobna je stvarati funkcionalno kreativan rezultat u odsutnosti tradicionalnog ljudskog autora, a zaštita djela stvorenih umjetnom inteligencijom autorskim pravima ključna je za promicanje proizvodnje društveno vrijednog sadržaja", kaže Thalerov odvjetnik Ryan Abbott koji planira uložiti žalbu na odluku Ureda za autorska prava.

Za Abbotta riječ je o "akademskom projektu" stvorenom kako bi testirao standarde autorskih prava. Thaler je ograničenja patentnih zakona prethodno testirao u brojnim zemljama. Ured za patente i žigove SAD-a, Ured za intelektualno vlasništvo Ujedinjenog Kraljevstva i Europski patentni ured odbili su njegove prijave, na što je Thalerov odvjetnik uložio žalbe.

Majmuni i bogojavljanja

Američki zakon o autorskim pravima ne navodi eksplicitno pravila za ne-ljude, ali presedan slučaja doveo je sudove do toga da budu "dosljedni u utvrđivanju da neljudsko izražavanje nije prihvatljivo za zaštitu autorskih prava".

Odluka ukazuje na prethodne presude nižih sudova, kao što je odluka iz 1997. kojom je utvrđeno da knjizi navodnih božanskih objava nedostaje element ljudskog uređenja i kuriranja neophodan za zaštitu, kao i presuda iz 2018. koja je zaključila da majmun ne može tužiti zbog kršenja autorskih prava.