Index donosi podatke o trenutnoj razini digitalizacije zemlje, detektira najuspješnija područja, ali i područja na koja se potrebno fokusirati kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije.

Digitalizacija je promatrana kroz 5 kategorija digitalnog razvoja:

• digitalno poslovanje
• digitalna vlada i javni sektor
• digitalna infrastruktura
• digitalni sektor
• ljudski kapital.

Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske je 91, što je 9 posto ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (100 je broj bodova definiran kao prosjek za srednju i istočnu Europu). Hrvatska je posebno jaka na području talenata, a razina digitalnih vještina među općom populacijom je također visoka. Najbolje rezultate ostvarujemo u kategoriji ljudskog kapitala, koja je snažno povezana s većom inovativnošću, produktivnošću i plaćama, a u svim ostalim kategorijama rezultati su blizu prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske je 91, što je 9 posto ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe

„Kreirali smo Digital Futures Index kako bismo pomogli donositeljima odluka u ubrzanju digitalne transformacije zemlje. Naše istraživanje je pokazalo kako su u digitalno naprednije zemlje zelenije, bogatije, inovativnije i kompetitivnije.  Mi u Microsoftu vjerujemo kako Hrvatska ima snažan potencijal i sve preduvjete da postane digitalno središte ovog dijela Europe, koje će svoj ekonomski razvoj temeljiti na inovacijama i suvremenim tehnologijama, poput umjetne inteligencije,“ komentirala je Tatjana Skoko, direktorica, Microsoft Hrvatska.

Rezultati Hrvatske po kategorijama

U kategoriji digitalno poslovanje Hrvatska je ostvarila 84 boda, odnosno 16 posto ispod prosjeka. Podaci pokazuju da će se ubrzanje digitalne transformacije i povećanje konkurentnosti ostvariti većim ulaganjima hrvatskih tvrtki u oblak i u napredne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.  

U kategoriji digitalna vlada i javni sektor Hrvatska ima 90 bodova. Iz rezultata se može iščitati da se postojeće digitalne usluge koriste u velikoj mjeri, no ključnu priliku predstavlja digitalizacija javnih usluga.

Na području digitalne infrastrukture Hrvatska bilježi 93 boda, a velike su razlike u rezultatima prosječne brzine fiksnog širokopojasnog pristupa (71) i prosječne brzine mobilnog interneta (131).

U kategoriji digitalni sektor država je zabilježila 87 bodova. Iz rezultata veličine digitalne ekonomije vidljivo je da ICT sektor snažno pridonosi BDP-u te da Hrvatska nadmašuje prosjek kada se gleda broj novoosnovanih tvrtki.

Najbolji su rezultati u kategoriji ljudskog kapitala – 107 bodova. Hrvatska ima izvrsne rezultate na području talenata i vještina, koji imaju snažne korelacije u svim segmentima u odnosu na inovativnost, produktivnost i plaće. Također nadmašuje sve zemlje u Indexu kada je u pitanju razina digitalnih vještina mladih od 16 do 29 godina, jer je rezultat 48 posto iznad prosjeka srednje i istočne Europe.

Da bismo u potpunosti postali digitalno društvo, potrebno je posebnu pažnju posvetiti sljedećim područjima: razvoju i unaprjeđivanju digitalnih vještina ljudi svih dobnih skupina, poticanju malih i srednjih tvrtki da se digitalno transformiraju te digitalizaciji javnih usluga. Prihvaćanje hibridne radne kulture i fleksibilnosti rada učinit će zaposlenike produktivnijima i inovativnijima, a naglašena je i potreba ulaganje u IT stručnjake.