Kod Münchena niče poligon za razvoj i testiranje Hyperloopa
Studenti i istraživači minhenskog Tehničkog sveučilišta otvorili su radove na izgradnji prvog europskog testnog poligona za ispitivanje mogućnosti i razvoj tehnologije Hyperloopa
Na razvoju Hyperloopa, sustava prijevoza brzim maglev kapsulama unutar niskotlačnih tunela, u svijetu radi nekoliko kompanija istodobno, s promjenjivim uspjehom. Nitko od njih do sada nije postavio cijev iole iskoristive dužine za neko opsežnije testiranje, neki su već i odustali od putničkog prijevoza na ovaj način, no i dalje ima onih koji smatraju da ova tehnologija ima budućnost. Ovoga puta vijest o pokretanju testnog poligona za Hyperloop dolazi iz Europe, i to njemačke pokrajine Bavarske.
Tamošnje Tehničko sveučilište u Münchenu (TUM) prošloga je tjedna postavilo kamen temeljac za svoju pokusnu prvu cijev Hyperloopa, dugu tek 24 metra. Gradilište je otvoreno u mjestu Ottobrunn, jugoistočno od Münchena, a ceremoniji su, kako je i običaj, uveličali lokalni i regionalni političari.
Iz studentske inicijative
Istraživači s TUM-a najavljuju ovaj projekt kao sljedeći krug istraživanja Hyperloopa, procesa koji je počeo kod njih prije dvije godine. Naime, studenti ovog sveučilišta pobijedili su na sva četiri do sda organizirana SpaceX-ova natjecanja u izradi Hyperloopa kapsula, pa je – inspiriran time – tim studenata i istraživača pokrenuo projekt izrade "pravog" tunela i kapsule. Cilj ove faze im je izraditi segment mreže tunela i koncept cijelog sustava do kraja desetljeća.
Prvi dio bit će 24 metra duga cijev u punom presjeku, s ugrađenom maglev tehnologijom. Bit će to prva pokusna instalacija Hyperloopa u Europi, s ciljem ispitivanja mogućnosti prijevoza putnika. Osim nje, radit će se na istraživanju i razvoju same putničke kapsule te sustava kontrole koji bi trebao cijelu mrežu tunela i kapsula držati pod nadzorom.
Krajnji cilj projekta je pokazati da "znanstvena fantastika može postati stvarnost" te izraditi funkcionalan sustav prijevoza putnika kopnom brzinama većima od 400 km/h, pa sve do 850 km/h. Za pokusni tunel i ostalu tehnologiju imaju 3,5 milijuna eura, koje su im osigurale vlasti Bavarske.
