EU ulaže 10,6 milijardi eura u satelitsku mrežu Iris² kao odgovor na američku dominaciju u svemiru
Iris² projekt predstavlja više od tehnološke inicijative - utjelovljuje europsku strategiju za održavanje tehnološke neovisnosti, podršku industrijskoj bazi i osiguranje sigurnih komunikacija za vladine i komercijalne potrebe u sve konkurentnijem globalnom svemirskom sektoru
Europska unija pokrenula je svoj najambiciozniji svemirski program u posljednjem desetljeću potpisivanjem ugovora za satelitsku mrežu Iris². Ovaj projekt, vrijedan 10,6 milijardi eura, predstavlja izravan odgovor na rastući utjecaj privatnih svemirskih poduzeća, posebice Starlink sustava Elona Muska.
290 satelita u niskoj i srednjoj orbiti
Sustav Iris² sastojat će se od 290 satelita koji će biti postavljeni u niskoj i srednjoj Zemljinoj orbiti. Ovakav pristup s više orbita omogućuje dobru pokrivenost i pouzdanu povezanost. Mreža bi trebala započeti s radom početkom 2030. godine, pridružujući se postojećim europskim svemirskim infrastrukturnim projektima: navigacijskom sustavu Galileo i mreži za promatranje Zemlje Copernicus.
Struktura financiranja pokazuje zanimljiv model javno-privatnog partnerstva. Prema Financial Timesu, 61% sredstava dolazi iz javnih izvora, dok preostali dio osigurava industrijski konzorcij SpaceRise. Ovaj konzorcij uključuje velike igrače poput Eutelsata, Hispasata i SES-a, zajedno s drugim značajnim europskim svemirskim i komunikacijskim tvrtkama kao što su Airbus, Deutsche Telekom, Telespazio i Thales.
Komercijalna širokopojasna usluga
Timo Pesonen, glavni direktor Komisije za obranu, industriju i svemir, objašnjava da je autonomna i sigurna povezanost "neophodna" za EU, ali još više tehnološka neovisnost Europe. Većina mrežnog kapaciteta služit će kao komercijalna širokopojasna usluga koju će satelitske tvrtke pružati poduzećima i kućanstvima. Međutim, značajan dio rezerviran je za vladine usluge, uključujući nadzor i upravljanje kriznim situacijama.
Danas 10,6 milijardi eura, sutra...?
Naravno, problem su novci, posebno kada su u pitanju svemirski infrastrukturni projekti. Početna procjena troškova od 6 milijardi eura porasla je na 10,6 milijardi eura. Također, tu je i tehnički problem: europska svemirska industrija bori se s prilagodbom na prelazak s tradicionalnih velikih geostacionarnih satelita na mega-konstelacije u niskoj Zemljinoj orbiti. Eutelsat, koji ulaže 2 milijarde eura kao najveći privatni ulagač, prema riječima izvršne direktorice Eve Berneke imat će koristi od ranog pristupa tehnologijama razvijenim za Iris².
