Izazovi kvantnog računalstva ogledaju se prije svega u glomaznim i kompliciranim procesorima, sklopovima u kojima je kriogeno ohlađene ione u kubitima potrebno kontrolirati moćnim i preciznim laserima. To dovodi do situacije u kojoj je tipično kvantno računalo nezgrapan stroj, koji k tome i ne funkcionira uvijek onako kako bismo očekivali, pa se rezultati dobiveni njihovim kubitima moraju provući kroz dodatne algoritme za korekciju grešaka. Uglavnom sve to usporava razvoj kvantnog računalstva tako što primarno otežava njegovo skaliranje, tj. povećanje broja iskoristivih kubita.

Klasična proizvodnja

Na neke od ovih izazova odgovor je ponudila britanska tvrtka Oxford Ionics, koja tvrdi da je razvila najsnažniji kvantni čip na svijetu, i to takav da ga se može proizvoditi na klasičnim proizvodnim linijama, na kojima se danas proizvode poluvodički čipovi.

U radu, dostupnome na servisu arXiv, opisali su metodu kontrole zarobljenih iona u kubitima, koja omogućava stvaranje najmoćnijeg kvantnog čipa – dvostruko efikasnijeg od dosadašnjih rekordera. K tome, njihovo rješenje eliminira potrebu za laserima, već kubite kontrolira vlastitim, patentiranim rješenjem elektroničke kontrole. Sustav Electronic Qubit Control opisuju kao jedinstven pristup kontroli zarobljenih iona, za koji svi elementi postoje na silicijskom čipu i mogu se masovno proizvoditi postojećim tehnologijama.

Bez korekcije grešaka

Oxford Ionics novim je čipom postavio industrijske rekorde u izvedbi jedno- i dvokubitnih logičkih sklopova, koji su pokazali dvostruko bolje performanse od postojećih čipova. Prema njima, ti su rezultati (99,,97% za jednokubitne i 99,9992% točnosti za dvokubitne logičke sklopove) ostvareni bez naknadne korekcije grešaka u rezultatima, korištenjem 10 puta manje kubita negoli kod postojećih kvantnih čipova.

Pokažu li se ti rezultati ostvarivima i u praksi, "osvit ere kvantnog računalstva bliže je nego što smo to ranije mislili", kažu iz Oxford Ionicsa. Najavljuju stvaranje 256-kubitnog čipa tog tipa, koji će se proizvoditi kao poluvodički silicijski procesori. Time bi službeno započeli s komercijalizacijom projekta, na kojem rade od 2019. godine, ali i doveli kvantno računalstvo u sferu dohvatljivoga.