Lažna istraživanja potkopavaju znanost i usporavaju istraživanja
Lažni radovi zagađuju svjetsku znanstvenu literaturu, potiču korumpiranu industriju i usporavaju legitimna medicinska istraživanja usmjerena na spašavanje života
U posljednjih desetak godina proizvodnja, prodaja i distribucija lažnih znanstvenih istraživanja prošla je put od manufakture do potpune industrijalizacije, potkopavajući pritom vjerodostojnost objavljenih radova. Dosad je, tvrdi se, iz raznih razloga povučeno čak 55.000 znanstvenih radova, a Internetom, kažu, kola nekoliko stotina tisuća lažnih istraživanja.
Siva online ekonomija
Prevaranti su se duboko infiltrirali u akademsko izdavaštvo; prodorni, tehnički potkovani i dobro umreženi, oni izbacuju radove o svemu, od genetike do umjetne inteligencije. Njihovi se radovi pritom apsorbiraju u svjetsku knjižnicu istraživanja brže nego što se mogu ukloniti. Godišnje se tako objavi više od 6 milijuna radova, a izdavači procjenjuju da je u većini časopisa lažno oko 2 % predanih, ne nužno i objavljenih radova.
Siva online ekonomija buja, posebno u zemljama u razvoju, a na prodaju je sve, od autorstva, preko citata, do čitavih uredništva akademskih časopisa. Kako bi ubrzali objavu radova, neki znanstvenici formiraju recenzentske kružoke, a takozvane tvornice papira, o kojima smo već pisali u Bugu, čak stvaraju lažne recenzente ili jednostavno podmićuju urednike i članove upravnih odbora časopisa.
'Scientometrijski mjehur'
Živimo, kažu, u vrijeme znanstvene inflacije, "scientometrijskog mjehura", pri čemu svaka nova publikacija sve manje pridonosi znanju. Objavljuje se sve više površnih radova, punih pogrešaka. Paralelno s time pada i prosječna vrijednost publikacija, što onda dovodi do porasta broja hiperproduktivnih autora. Poznat je tako slučaj španjolskog kemičara Rafaela Luquea koji je 2023. navodno objavljivao studiju svakih 37 sati.
S porastom broja hiperaktivnih autora i sumnjivih radova raste i jača i čitava mala industrija tehnoloških startupa koji izdavačima, istraživačima i institucijama pomažu da otkriju potencijalnu prijevaru: Problematic Paper Screener, Argos, Morressier, Signals, Papermill Alarm, samo su neka od imena i prigodnih alata. Borba nije laka to više jer izdavači znanstvenih radova moraju poslovati s profitom. A časopisi nisu plaćeni za odbijanje radova. I unatoč svoj kontroli u svijetu danas egzistira više od 50.000 časopisa; dovoljno da se u njima objavi sve što se napiše, izmisli i isfabricira.
