Prijedlog za Europu: Porezom na česte letove umanjiti štete od klimatskih promjena
Osobe koje često lete zrakoplovima bi, prema ovom prijedlogu, plaćale dodatne poreze. Time bi ih se demotiviralo u tom načinu transporta, a novac bi se preusmjerio u ekološke inicijative
Zračni promet jedan je od većih zagađivača okoliša i generatora štetnih emisija, pa se već pojavljuju inicijative poput uvođenja biogoriva ili pak zamjene manjih regionalnih putničkih zrakoplova električnima, sve kako bi se umanjio negativan utjecaj civilne avijacije na okoliš i klimu. U istom smjeru ide i novi prijedlog britanskog think tanka New Economics Foundation (NEF), no s nešto drugačijim mehanizmom smanjenja štetnog utjecaja zračnog prometa.
Tko leti taj i plaća
Prijedlog kaže da bi se teret prebacio na putnike, i to one koji se smatraju čestim letačima (frequent flyer). Podaci pokazuju da samo 1% populacije svijeta generira više od polovice svih svjetskih emisija u zračnom prijevozu, dok 80% stanovništva nikada ni ne leti zrakoplovima. U Europi bogatija domaćinstva lete šest puta češće od onih s druge strane socijalne ljestvice, pa 70% najsiromašnijih ne leti niti jednom godišnje.
K tome, avijacija nije predmet nikakvog posebnog oporezivanja, osim redovnog prikupljanja PDV-a i oporezivanja goriva, pa tu postoji dodatni prostor za akciju, kaže NEF. Stoga ova organizacija predlaže uvođenje dodatnog poreza, koji bi plaćali samo česti letači, a velika bi većina stanovništva bila njime potpuno neokrznuta. Njihov prijedlog jest progresivno oporezivanje sukladno broju letova i nazivaju ga frequent flying levy (FFL).
Dodatnu bi naknadu plaćali, dakle, samo oni koji vrlo često lete, pa bi na području Europe najviše njome pogođeno bilo tek 4,5% populacije, dok 72% ne bi vrlo vjerojatno platilo ništa. Izračun naknade progresivno bi se uvodio svakom građaninu tek nakon njegovog drugog leta (odnosno prvog povratnog leta) unutar kalendarske godine i povećavao bi se sa svakim letom. Sve to moglo bi dovesti do 21%-tnog smanjenja u štetnim emisijama, a procjene kažu da bi se godišnje i dalje prikupilo preko 63 milijarde eura.
Ideja je i da se prikupljeni iznos koristi za financiranje gubitaka u gospodarstvu, nastalih zbog klimatskih promjena i ekstremnih meteoroloških pojava, poput poplava, požara, suša i sličnih nepogoda, kao i za financiranje "zelene" infrastrukture diljem Europe, tj. za financiranje provođenja brojnih ekoloških projekata i prelazak na obnovljive izvore energije. Uvođenje FFL-a moglo bi zamijeniti i nacionalne poreze na aviokarte pravednijom progresivnom naknadom. Detaljna studija o ovom prijedlogu dostupna je na stranicama NEF-a.
