Rusi više ne mogu preuzeti Windowse 10 ili 11
Čini se kako su u Microsoftu potiho proširili opseg sankcija prema Rusiji, jer je od protekloga vikenda nemoguće s njihovih stranica preuzeti ISO datoteke Windowsa u toj zemlji
Početkom ožujka, kada su Europa i SAD počeli uvoditi sve strože ekonomske sankcije Rusiji, njima su se bile pridružile i velike tehnološke kompanije, među kojima je bio i Microsoft. Ova tvrtka tada je prekinula svu prodaju svojih proizvoda i usluga na području Rusije. To je tada značilo da će postojeći korisnici moći i dalje koristiti sve što su ranije kupili, ali da nove licence ili pretplate na Azure ili Microsoft 365 više neće moći kupovati, barem dok su sankcije na snazi.
Neslužbene sankcije
Ovih dana Microsoft je, čini se, potiho proširio opseg svojih sankcija za rusko tržište. Nakon što su, ranije ovoga mjeseca, najavili da će otpustiti 400-tinjak zaposlenika u toj zemlji i značajno smanjiti opseg poslova koje tamo obavljaju, bez neke velike najave su blokirali i preuzimanja novih ISO instalacijskih datoteka za korisnike iz Rusije. Taj potez je u suprotnosti s najavljenim nastavkom podrške za postojeće korisnike, što je Microsoft posljednjih mjeseci službeno propagirao.
Nemogućnost pristupa ISO instalacijama Windowsa 10 i 11 potvrdilo je više korisnika iz Rusije, koji su do njih ipak uspjeli doći korištenjem VPN servisa, koristeći IP adrese iz drugih zemalja. Isto tako, portal Bleeping Computer je putem VPN-a pokušao do Windowsa doći preko ruskih IP adresa, i to im je bilo blokirano. Službenih izjava iz Microsofta za sada nema.
VPN-ovi su aktivni
Ruske vlasti, podsjećamo, najavile su kako će korisnicima "progledati kroz prste", odluče li se oni na piratiziranje softvera koji im nisu legalno dostupni zbog zapadnih sankcija. Isto tako, ruski regulatori načelno se protive korištenju usluga VPN-ova, primarno jer se one koriste za zaobilaženje državne cenzure i nadzora. No, u izvanrednim situacijama poput aktualne, kažu kako korisnike za korištenje VPN-ova neće kažnjavati.
Primijetili su, kažu, da korisnici i dalje putem virtualnih privatnih mreža zaobilaze državne blokade, primjerice zabranu pristupa Facebooku i Instagramu, ali da je razina prometa koji se ostvaruje na taj način otprilike na 20% ukupnog prometa prema tim mrežama prije blokade.
