Blockchain i kriptovalute nisu tu od jučer, a to najbolje znaju oni koji se upravo tim područjem aktivno bave. Nedavno smo saznali da na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na diplomskoj razini studija postoji kolegij Blockchain i decentralizirane financije iza kojeg stoji Domagoj Sajter, redovni profesor na spomenutom fakultetu i autor članka iz područja blockchaina koji je citiran u preko 400 radova globalno.

Četiri puta više studenata nego što se inače traži

Kako smatramo da je riječ o nesvakidašnjem kolegiju, osobito kada se stavi u kontekst javnog obrazovanja, odlučili smo porazgovarati sa Sajterom i doznati koja priča stoji iza njegovog stvaranja i što na to sve kažu studenti Ekonomskog fakulteta.

„Kolegij je izborni, na diplomskoj razini studija, na zadnjoj godini. Ekonomski fakultet u Osijeku – kao i skoro svi ekonomski fakulteti u Hrvatskoj – ustrojen je po modelu 3 + 2, odnosno tri godine prijediplomskog i dvije godine diplomskog studija,  i nedavno smo značajno mijenjali, točnije inovirali programe. Novim programom ovaj kolegij uvršten je na popis izbornih. Ciljevi su upoznati studente koji nemaju nikakva ili pak imaju vrlo mala predznanja sa svijetom kriptovaluta i to na nepristran, objektivan način. Obrađujemo pozadinu, elemente i arhitekturu bitcoinovog blockchaina i potom Ethereuma kao platformu za DeFi“, objašnjava nam Sajter.

Ističe, naime, da za ovim područjem već dugo vremena postoji potražnja, odnosno kako i sam kaže, „glad“ studenata. Imajući to na umu, neko je vrijeme pokušao udovoljiti znatiželji studenata kroz radionice na fakultetu i izvan njega, ali je na kraju napravljen kolegij na kojem se traži mjesto više.

„Interes je poprilično velik. Propisani minimum studenata za izvođenje kolegija je deset. Neki izborni kolegiji se ne izvode jer je interes manji od potrebnog praga. Ovaj kolegij ima trenutno 43 studenta, dakle četiri puta više nego što se inače traži. Profil je vrlo raznolik, od pojedinaca koji su se već opekli i izgubili neke novce, a ni sami ne znaju zašto, do znatiželjnika koji shvaćaju da ne smiju biti ignoranti. Inače, na programima razmjene u inozemstvu svi hoće nešto na ovu temu, tako da sam držao kripto-radionice u Portugalu, Poljskoj i Italiji. Također i u Hrvatskoj, od Križevaca, preko Opatije, do Splita. Postoji velika potražnja osoba različitih profila za upoznavanjem sa svijetom kriptovaluta. Ljudi su svjesni da ne znaju, ali i da bi trebali znati barem osnove i tu postoji prostor za angažman“, napominje nam profesor.    

'Ne forsiram samo jednu stranu i vidim da to dobro odzvanja'

Bez prakse, kako kaže, nema istinskog razumijevanja kripto-ekonomije. Nakon upoznavanja što je blockchain, kako funkcionira, što je hash, što su pametni ugovori i slično, studenti su podijeljeni u timove te imaju zadatak u kojemu mogu sudjelovati. U okviru toga zadatka trebaju otvoriti kripto-novčanike, napraviti svojevrsni lanac, izvršiti konkretne transakcije i dokumentirati ih poveznicama na online blockchain.

„Cilj nije trgovina kriptovalutama radi špekulacije, već izvršiti stvarne transakcije valutama i kupnje stvarne robe. Naravno, ako tko želi uložiti radi zarade – to je na svakom ponaosob, studenti su punoljetni i to je njihova vlastita odgovornost, ali cilj je na svojoj koži steći iskustvo s decentraliziranim financijama. Pa ako se kome svidi – dobro, ako ne – imaju vrijedno iskustvo i opet dobro“, dodaje.

Na pitanje jesu li trenutni akademski programi dovoljno usklađeni s potrebama tržišta vezano za blockchain i decentralizirane financije, profesor Sajter ističe da se akademski programi mijenjaju sporo jer njihova svrha nije slijediti trenutne trendove i tržišne hirove. Objasnio je da sveučilišta moraju ostati institucije koje prenose temeljito provjerena i kritički analizirana znanja, a ne postati mjesta podložna pomodnim utjecajima. Kao primjer naveo je aktualni uspon bitcoina, koji mnoge potiče da se uključe isključivo zbog straha od propuštanja prilike za zaradu, često bez stvarnog razumijevanja.

Upozorio je, također, na opasnost prilagođavanja nastavnih programa prolaznim trendovima, ali i naglasio važnost uključivanja tema poput blockchaina u obrazovanje, uz osvještavanje i kritičko sagledavanje njegovih mana. Sveučilišta, kaže, trebaju ostati nepristrana i realna u svojem pristupu.

„Iskreno, dvojio sam treba li održavati bilo kakve radionice ili pokretati kolegij koji se tiče kripto-svijeta, jer sve je već na internetu. Nema čega nema, od videa, vodiča, uputa, savjeta, knjiga, tečajeva,… No, možda baš zbog te nepregledne šume korisniku se teško snaći i sagledati što je bitno, tko je tu samo da bi prodao neku priču, ima li skrivenih interesa i koji su. Potreban je netko tko bi sažeo sve na bitno, na razumnu mjeru, i bio tu  nadohvat ruke, ne online, odgovorio otvoreno, neutralno, ne s pozicije kripto-entuzijasta, a niti s pozicije kripto-skeptika. Budući da osim fakulteta nemam drugog poslodavca, nemam nikakav skriveni interes, ne prodajem ništa, ne forsiram samo jednu stranu i vidim da to dobro odzvanja kod slušatelja“, zaključuje Sajter.