Svijet je sasvim drugačije mjesto nego što je bio prije deset godina, a ni u jednoj domeni to nije očitije nego u medicini i zdravstvu. Posljedice pandemije Covida-19 u kombinaciji s financijskom krizom i ubrzanim usvajanjem novih tehnologija i digitalizacije dramatično su promijenile krajolik za sve, kako za pacijente tako i za liječnike i ostalo zdravstveno osoblje.

Prateći te ubrzane promjene iz domaćeg zakutka, s pozicije našeg "rubnog sudjelovanja" u glavnini svjetskih tehnoloških zbivanja u zdravstvu, ali sa sviješću o tome da će svaki svjetski trend u medicinskoj znanosti i praksi vrlo brzo prodrijeti i uhvatiti svoje korijenje i u našem podneblju, donosimo predikcije o smjerovima za koje vjerujemo da će u nadolazećoj godini biti dominantni u napretku primjene novih medicinskih tehnologija.

1. Umjetna inteligencija

Predviđa se da će u 2023. tržište za umjetnu inteligenciju (AI) u zdravstvu – konkretno, alati za strojno učenje (machine learning) – premašiti promet od 20 milijuna dolara, i to samo u SAD, da ne spominjemo kako je procjena globalnog potencijala barem još pet puta veća. Medicinske tehnologije povezane s AI, kao što su računalno potpomognuti vid i motoričke funkcije (hod i vještine ruku), obrada jezika i govorne komunikacije čovjeka i računala, te algoritmi za prepoznavanje uzoraka, već su od ranije ugrađeni u zdravstveni ekosustav i nastavit će se sve više usvajati tijekom 2023., jer konstantno raste količina i uvjerljivost dokaza o njihovoj korisnosti i praktičnoj primjenjivosti.

Neki primjeri područja u kojima se koristi umjetna inteligencija uključuju otkrivanje i/ili dizajniranje novih terapijskih mogućnosti (gdje AI pomaže u predviđanju ishoda kliničkih ispitivanja i potencijalnih nuspojava novih lijekova), kao i računalna analiza dijagnostičkih slikovnih pretraga (korištenje visual recognition algoritama za uočavanje ranih znakova patoloških promjena na Rtg, CT-scan ili MRI snimkama). Također se uspješno koristi za rano otkrivanje i liječenje neuroloških poremećaja, uključujući Parkinsonovu bolest, Alzheimerovu bolest i paralitičke sindrome. I u pozadini, iza prve linije kliničkog rada, umjetna inteligencija ima primjenu u administrativnom poslu, (obrada financija, vođenje digitalne medicinske dokumentacije). Može se koristiti i za analizu podataka s nosivih uređaja za pacijente ili kućnih senzora koji se u virtualnim bolničkim postavkama (više o tome dalje u tekstu) koriste za prediktivno dijagnosticiranje, tj. omogućavanje ranog upozorenja na nastanak mnogih bolesti.

Svi ovi primjeri korištenja umjetne inteligencije i strojnog učenja ukazuju na to da će tijekom sljedeće godine AI i ML biti jedan od glavnih rastućih trendova u zdravstvu.

2. Zdravstvena skrb na daljinu: virtualne bolnice, telemedicina i online zajednice

Daljinski omogućena zdravstvena skrb je značajno oživjela i razvila se tijekom pandemije Covida-19. Ali i sada kada je znatno sigurnije nastaviti s rutinskim pregledima uživo kod liječnika, mnogi su pacijenti (i davatelji medicinskih usluga!) shvatili kako se o mnogim zdravstvenim stanjima može učinkovitije i isplativije skrbiti „od kuće“, na daljinu.

Pod pojam zdravstvene skrbi na daljinu spada niz različitih kategorija. Jedna od njih je kućna skrb o bolesnicima koji su ranije za iste medicinske intervencije bili hospitalizirani ili obrađivani ambulantno u zdravstvenim ustanovama; poznato okruženje i blizina obitelji u velikoj mjeri imaju pozitivan učinak na ishod liječenja, a kućna skrb je i s financijske strane znatno isplativija u usporedbi s bolničkim liječenjem i skrbi. Tu je i telemedicina, pojam koji pokriva širok spektar medicinskih pojmova i postupaka – od videopoziva liječniku umjesto posjeta njegovoj ordinaciji, pa sve do daljinske kirurgije u kojoj liječnici korištenjem robotske tehnologije izvode operaciju na pacijentu na udaljenoj lokaciji. Posebno interesantan model udaljene zdravstvene skrbi je tzv. virtualni bolnički odjel, što podrazumijeva tim liječnika koji s jedne centralizirane lokacije pruža skrb većem broju pacijenata koji boluju od srodnih bolesti (npr. kardioloških, plućnih i sl.), a nalaze se u svojim domovima, na različitim udaljenim lokacijama.

Kombiniranjem usluga koje pružaju telemedicina, virtualni odjeli i kućna skrb može se znatno jeftinije i jednostavnije kod pacijenata provesti pripremne postupke povezane s njihovom bolešću (svu prethodnu dijagnostičku obradu, krvne nalaze i usklađivanje terapije), prije nego što budu primljeni u bolnicu na zahvat ili liječenje, što znatno smanjuje najskuplji i najneugodniji dio liječenja: ležanje u bolnici. Velika Britanija, primjerice, planira u 2023. godini uvesti takav sustav „daljinskih priprema za hospitalizaciju“ za sve pacijente koji će morati ostati u bolnici radi operacije.

Osim toga, raste prisutnost i važnost online zajednica, svojevrsnih društvenih mreža koje mogu voditi i sâmi pacijenti, a ne isključivo liječnici, ili ih mogu voditi dobrotvorne organizacije povezane s određenim zdravstvenim stanjima, gdje se pacijenti s istim dijagnozama mogu okupiti u mrežne zajednice kako bi uzajamno dijelili pomoć i savjete u vezi sa svojim dijagnozama, problemima, liječenjem i oporavkom. Neke od takvih mreža su već vrlo aktivne (Patients Like Me, Care Opinion, Cancer.org), a u 2023. je predviđen trend daljnjeg značajnog porasta broja i opsega djelatnosti takvih zajednica.

Kako su dva negativna zdravstvena trenda – troškovi zdravstvene skrbi i nedostatak medicinskog osoblja – u sve većem porastu, može se s velikom sigurnošću predvidjeti kako će zauzvrat u 2023. i daljnjim godinama sve vrste daljinske zdravstvene skrbi postati sve značajnije rastući trend.

3. Maloprodajno zdravstvo

Prema podacima dobivenih iz globalnih istraživanja tržišta, tijekom 2023. godine se predviđa udvostručenje vrijednosti maloprodajnog zdravstva – poslovanja u zdravstvu koje se obavlja putem maloprodajnih mjesta. To postaje rastući svjetski trend (a stidljivo se probija i u nas) jer brojni trgovci „opće namjene“ poput Amazona ili Walmarta nude zdravstvene usluge kao što su brzi testovi i pretrage krvi i urina, sve veći izbor lijekova bez recepta (koje je moguće kupovati i u običnim samoposlugama) ili čak liječničke preglede, sve redom usluge koje su tradicionalno pružale isključivo bolnice, klinike ili liječničke ordinacije.

Ovaj će trend postati sve izraženiji paralelno s globalnim ekonomskim procesima koji rezultiraju smanjenim proračunima u tradicionalnim ustanovama primarne zdravstvene zaštite (ambulantama), kao i bolnicama i većim kliničkim centrima. Tom trendu pridonose i maloprodajni pružatelji zdravstvenih usluga, trgovci koji su „nanjušili“ profit u iskorištavanju želje potrošača za poboljšanim korisničkim iskustvom i pravom na izbor, pa su kreirali ponudu usluga koje će pacijenti sve više smatrati prikladnijom i boljom vrijednošću od tradicionalnog pružanja zdravstvene zaštite.

Ukratko – tržište će sve više uvažavati osjećaj kupaca-pacijenata da je brže i lakše otići u samoposlugu (ili kliknuti na web-shop s kućnom dostavom) po tablete za glavobolju i spavanje ili po brzi test na trudnoću ili krvni nalaz razine šećera u krvi, nego za istu stvar odlaziti liječniku pa ćet'ri ćasa ćamit' ćekajuć' u ćekaon'ci za recept kojega onda još treba realizirati čekajući na red u ljekarni. Kao što stoji u Forresterovom istraživanju tržišta: „Pacijenti će u 2023. godini za potrebe svoje primarne zdravstvene zaštite sve češće odabrati maloprodajno zdravstvo budući da zdravstveni sustavi, ograničeni neadekvatnim resursima, ne uspijevaju zadovoljiti povećana i poboljšana iskustva pacijenata u maloprodaji.“

Maloprodajni pružatelji zdravstvenih usluga (trgovci) su pristupačniji i ne zahtijevaju unaprijed rezerviranje termina (posebice ako su integirani u sustav online-trgovanja i plaćanja - u usporedbi s tradicionalnim pružateljima zdravstvenih usluga (doktorima). Osim toga su znatno manje pogođeni nedostatkom educiranog zdravstvenog osoblja s kojim se trenutačno suočavaju mnoge zemlje, problemom za kojega se predviđa da će se ubuduće samo pogoršavati. Za očekivati je da će trend online maloprodaje zdravlja, prisutan u mnogim „zapadnim“ zemljama EU, vrlo brzo postati sve zamjetniji i u nas.

4. Nosivi medicinski uređaji

Tijekom 2023. će sve više ljudi koristiti nosive medicinske uređaje (wearable medical devices) za praćenje i dokumentiranje stanja vlastitog zdravlja i aktivnosti tjelesnog vježbanja. Sve više će ih koristiti i liječnici, kliničari - za daljinski nadzor stanja zdravlja svojih pacijenata. Internet medicinskih stvari (Internet of Medical Things, IoMT) posljednjih se godina brzo razvija i proširuje - od jednostavnih uređaja dizajniranih za praćenje vitalnih znakova kao što su otkucaji srca i razina kisika u krvi, pa sve do pametnih narukvica satova sposobnih za specijalna snimanja kao što je EKG, pametnih tkanina koje mogu registrirati krvni tlak i predvidjeti rizik od srčanog udara i pametnih rukavica koje mogu smanjiti tremor (trešnju rukama) pacijenata s Parkinsonovom bolešću.

Osim tjelesnih bolesti, sve veći naglasak stavlja se na razvoj nosivih uređaja sposobnih za praćenje i otkrivanje znakova mentalnih poremećaja: jedna opsežna studija pokazala je kako se za rano otkrivanje prvih simptoma depresije mogu koristiti mjerljivi pokazatelji kao što su razina tjelesne aktivnosti, obrasci budnosti i spavanja i broj otkucaja srca, pa bismo na temelju tih podataka uskoro mogli na tržištu vidjeti nosive medicinske uređaje koji imaju mogućnost praćenja i integriranu sposobnost inteligentnog dijagnostičkog tumačenja dobivenih podataka o tim pokazateljima.

Izvjesno je kako ćemo u 2023. godini vidjeti sve više nosivih medicinskih uređaja koji su opremljeni vlastitim mikroprocesorima i pripadajućim deep learning softverskim algoritmima koji će procesuirati medicinsku analitiku i dijagnostiku unutar sâmog uređaja, umjesto da zahtijevaju uzajamnu dvosmjernu razmjenu podataka između uređaja i serverskog clouda na kojemu bi podaci bili obrađivani.

To ima dvije glavne prednosti: prva je privatnost, jer osjetljivi osobni podaci pacijenata nikada ne moraju napustiti uređaj bez autorizacije i dopuštenja sâmog pacijenta, a drugo je brzina koja je ključna kod uređaja dizajniranih za real-time otkrivanje i upozorenje na po život opasna stanja. Takvi uređaji bi u idućoj godini trebali biti sve prisutniji na tržištu, a time i jeftiniji i lakše dostupni.

5. Personalizirana medicina

Tijekom 2023. pacijenti će se sve više susretati sa postupcima zdravstvene skrbi koja je personalizirana, dakle specifično i individualno prilagođena baš njima i njihovim bolestima. Personalizirana medicina u sebi uključuje i koncept precizne medicine, u kojemu su lijekovi i drugi oblici medicinskih tretmana usko prilagođeni potrebama pacijenta, a sve to na temelju podataka kao što su pacijentova dob, aktualno fizičko i mentalno stanje, genetička predispozicija određenim bolestima ili čimbenici rizika. Takva medicina se usmjerava točno i jedino na specifičnog pacijenta, umjesto da se primjenjuje tradicionalnim načinom, kroz uopćene algoritme i postupke koji odgovaraju svima.

Najnapredniji i najprecizniji oblici personalizirane zdravstvene skrbi uzimaju u obzir individualne genetske informacije, tj. genom osobe (a danas je moguće „očitati“ kompletan ili ciljani dio genoma svakoga pojedinca), što može pomoći zdravstvenim djelatnicima u predviđanju koliko će određeni lijekovi biti učinkoviti ili postoji li genetički uzrokovana vjerojatnost nastanka nuspojava (tzv. prediktivna dijagnostika). U ovim predviđanjima središnju ulogu igraju napredni algoritmi iz domene informatičke tehnologije – umjetna inteligencija i strojno učenje (AI i ML), kako je već ranije spomenuto.

Izraz „personalizirana zdravstvena skrb“ koristi se i u kontekstu sudjelovanja sâmog pacijenta u donošenju odluka u liječenju: ubuduće će pacijentima biti omogućeno više izbora o tome kako se njihova skrb planira i provodi. Takva personalizacija obično uključuje sastavljanje osobnog plana liječenja koji pri donošenju odluke o tome kako, čime i gdje će se liječiti uzima u obzir pacijentove individualne karakteristike i specifične okolnosti, mišljenja i uvjerenja.

Svi oblici personalizacije bit će jedan od glavnih trendova u zdravstvu tijekom 2023. godine, baš kao što se predviđa nastavak procesa personalizacije industrijskih proizvoda i nematerijalnih usluga u cjelokupnom gospodarstvu.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}