"E-infrastruktura nije trošak nego rješenje, ako se provede ispravno", rekao je Ivan Marić, ravnatelj Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, otvarajući dvodnevni stručni skup Dani e-infrastrukture Srce DEI 2022 i konferenciju nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO).  

Ključna pitanja digitalne transformacije

Kako postati digitalno vješt u ulozi učitelja, istraživača ili akademskog voditelja? Što vam treba da postanete digitalno agilniji i kako članovi akademske zajednice mogu ugodno navigati digitalnim svijetom današnjice i sutrašnjice? To su ključna pitanja digitalne transformacije obrazovnog sustava na koje je u svom pozivnom izlaganju odgovore ponudio profesor Wim van Petegem s KU Leuven.  

Riječ je o autoru stručnih tekstova, blogeru i podcasteru, motivatoru i integratoru koji ideje širi internetskim stranicama, na webinarima i u repozitorijima otvorenog koda te networkeru koji potiče interakciju putem aplikacija, društvenih mreža i online zajednica za učenje.

"Nakon što nas je teško pogodila pandemija, naglavce smo se bacili u digitalni akademski svijet. Sada je vrijeme da primijenimo naučene lekcije i da se pripremimo za bolje normalno, da konsolidiramo ono što je dobro funkcioniralo i ubacimo inovacije tamo gdje je potrebno poboljšanje", rekao je van Petegem, dajući naputke za uspješno putovanje novih digitalnih znanstvenika, ali i akademskog vodstva i menadžmenta.

"Komuniciram emailom, ali studentima to nije omiljeni način komunikacije. Želite li im prenijeti informaciju, morat ćete pronaći neki bolji način", rekao je van Petegem. "Predavači moraju rasti i prilagoditi se digitalnom dobu kako bi studente pripremili za život i rad u digitalnom svijetu."

Svatko za treba promisliti kako se osjeća u svijetu; želi li biti na Facebooku privatno ili poslovno, ili uopće ne želi biti. Važno je, smatra profesor, kako funkcionirate kao dio tima, baš kao što je važno kako vaš tim djeluje u sklopu nekog većeg koncepta, institucije čiji je dio. Baš kao što morate razmisliti o poziciji vaše institucije u društvu.

Provjereni recept

"Imamo odgovornost prema društvu u kojem živimo", poručio je van Petegem. "Svi smo umreženi, a naše je društvo povezano s ostatkom svijeta. Počnite od sebe kako biste pronašli svoje mjesto u svijetu."

A da bi se to doista i dogodilo, profesor van Petegem nudi provjereni recept: Budite agilni, pratite trendove i uključite se u istraživanje. No, to ne znači da treba srljati u svaku promjenu, smatra on.

"Ponekad se treba zapitati što radite, trebate li povući kočnicu i možda se vratiti uhodanim metodama", poručio je van Petegem, zaključujući izlaganje jasnom porukom: "Go digital! Just do it!"

Izazovi tranformacije

O izazovima koje nam donosi digitalna transformacija hrvatskih sveučilišta govorila je prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Rektorskog zbora.

"U pandemiji se pokazalo kako digitalna rješenja ne mogu potpuno zamijeniti fizičke aktivnosti pa rješenje treba tražiti u hibridnom pristupu", istaknula je Prijić-Samaržija. No, kaže ona, za hrvatska sveučilišta digitalna transformacija nije stvar izbora nego imperativ. Pitanje je samo kako i kojom brzinom će teći taj proces.

"Prepoznali smo prednosti te transformacije, od brze razmjene ideja i sadržaja neovisno o udaljenosti, preko razvoja kompetencija za budućnost, do inovativnih metoda poučavanja. No, alate kojima se služimo treba unaprijediti i otkloniti nejednakosti u pristupu", rekla je rektorica i osvrnula se na moguće scenarije koje nam donose te promjene. 

Mogući scenariji

Neki misle da će digitalizacija ući u sve pore i preuzeti sve. Zbog toga će se smanjiti potreba za ljudskim radom i bit će manje radnih mjesta, a promijenit će se i način istraživanja jer će podaci biti dostupni svima. Prema tom scenariju, mnoga bi sveučilišta jednostavno izgubila svoj smisao i nestala bi, a opstala bi samo ona sa snažnim istraživačkim potencijalima i ona koja nude znanja koja se ne mogu digitalizirati, poput humanističkih znanosti i umjetnosti.

Prema drugom scenariju, kaže Prijić-Samaržija, nestat će srednje složeni poslovi, a jačat će potreba za cjeloživotnim programima školovanja i mikrokvalifikacijama. Partneri sveučilišta bit će tvrtke, a u toj simbiozi nastat će inovacijski sustavi u kojima će se učenje personalizirati.

"Porast će potreba za savjetovanjima i individualnim vođenjem, a privatizacija će istraživanja potisnuti u drugi plan", objašnjava Prijić-Samaržija. No, mogućih scenarija ima još, a jedan od njih svakako je i kompeticija sveučilišta i big-tech kompanija.

"Kompanije se nadmeću sa sveučilištima u pružanju usluga prekvalifikacija i dokvalifikacija i preuzimaju primat u ponudi stjecanja znanja. Google je najbolji primjer za to", upozorava rektorica. "Sveučilišta postaju ovisna o platformama i sofisticiranim digitalnim uslugama i gube svoju autonomnost."

I doista, sveučilišta gube utrku s velikim, moćnim i uglednim kompanijama.
"Diploma postaje manje važna od kompetencija koje nude kompanije", kaže Prijić-Samardžija. "Privatne i komercijalne platforme poput Elseviera nude standardizirane, tehnički naprednije usluge."

Koji god od tih scenarija zaživio, moramo razumjeti izazove koje nam donosi digitalna transformacija.

"Puno je izazova. Treba razlikovati digitalne alate od još neistraženih tehnologija poput umjetne inteligencije", upozorila je Prijić-Samardžija. "Moramo razumjeti prijetnje korištenja velikih platformi za autonomiju i financijsku održivost sveučilišta, ali i privatnost studenata i istraživača."

Panel diskusija

Konferencija je nastavljena panel diskusijom na kojoj su svoje viđenje e-infrastrukture u znanosti i visokog obrazovanja kakvo želimo iznijeli v. d. ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje Sandra Bezjak, novoizabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, ravnatelj Srca Ivan Marić, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz i ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David M. Smith.

Predstavljene su i poster prezentacije, riječ su dobili i sponzori, a održan je i tematski blok "HR-Zoo i napredno računanje". Konferencija se nastavlja u četvrtak nizom predavanja o upotrebi umjetne inteligencije u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, vrednovanja u online okruženju, virtualnim iskaznicama, znanosti i podacima te Hrvatskom oblaku za otvorenu znanost.