Znanstvenici američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST) osmislili su BreatheSmart, algoritam za utvrđivanje ima li netko problema s disanjem i to pomoću dostupnih Wi-Fi usmjerivača i uređaja.

Uređaj, opisan u IEEE Accessu, hvata signale koji putuju od klijenta kao što je mobilni telefon ili prijenosno računalo  do pristupne točke kao što je usmjerivač. Ovi tokovi su mali, manji od kilobajta pa ne ometaju protok podataka preko kanala. Kako bi dobili detaljnu sliku o promjenama signala i analizirali izobličenja, istraživači su modificirali firmware na ruteru da ova strujanja traži do 10 puta u sekundi. Tako je nastao BreatheSmart koji je različite respiratorne obrasce uspio uspješno klasificira u 99,54 posto vremena.

Dron koji predviđa erupcije vulkana

Glavni plinovi koje ispuštaju vulkani su vodena para, ugljikov dioksid i sumporov dioksid. Analiza ovih plinova jedan je od najboljih načina dobivanja informacija o vulkanskim sustavima i magmatskim procesima. Omjer razine ugljičnog dioksida i razine sumpornog dioksida može čak otkriti vjerojatnost nadolazeće erupcije.

Dronovi su i ranije korišteni za analizu mjesta vulkanske aktivnosti, no njihov prijevoz zahtijeva značajne troškove zbog njihove velike težine. No sad istraživači Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu (JGU) testiraju maleni komercijalni dron, težak manje od 900 grama, opremljen minijaturiziranim, laganim senzorima. Ova kombinacija, ne teža od boce mineralne vode, mogla se lako prenijeti na mjesto događaja u ruksaku. No, nije samo težina drona presudna. 

"Moramo dobiti podatke u stvarnom vremenu o razinama sumpornog dioksida jer nam to daje do znanja kad smo u kontaktu s vulkanskim oblakom. Lokalizacija oblaka samo vizualnim sredstvima s udaljenosti od nekoliko kilometara praktički je nemoguća", kažu istraživači.

Milijuni "svemira" generiranih superračunalima

Istraživači Sveučilišta u Arizoni iskoristili su snagu superračunala za stvaranje simulacija milijuna računalno generiranih "svemira" kako bi testirali astrofizička predviđanja koja su izbjegla astronomskim promatranjima.Simulacije su otkrile da supermasivne crne rupe rastu u korak sa svojim galaksijama domaćinima, a nalazi su objavljeni u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

"Zbog ovih fizičkih činjenica, smatralo se nemogućim izmjeriti kako su nastale crne rupe", kažu istraživači sveučilišnog Steward Observatoryja. Koristeći  strojno učenje i superračunala oni su rekonstruirali povijest rasta crnih rupa. Kreirali su Trinity, platformu koja koristi oblik strojnog učenja sposoban generirati milijune različitih svemira na superračunalu, od kojih se svaki pridržava različitih fizičkih teorija o tome kako bi se galaksije trebale formirati.

Rekordna učinkovitost tandem solarnih ćelija

Istraživači Helmholtz-Zentruma u Berlinu (HZB) razvili su tandem solarnu ćeliju s učinkovitošću od 32,5 posto, što je više od trenutnog svjetskog rekorda. Taj je rezultat potvrdio i certifikacijski institut European Solar Test Installation (ESTI) u Italiji.

Tandem solarne ćelije sastoje se od silikonske donje i perovskitne gornje ćelije. Kako bi se povećala učinkovitost tehnologije, tim HZB-a upotrijebio je napredni sastav perovskita s modifikacijom pametnog sučelja koji je omogućio visoke fotonapone i novu rekordnu učinkovitost tandem tehnologije.

Razgradnja otrovnih kemikalija u 45 minuta

Znanstvenici su otkrili novi način za razbijanje "vječnih kemikalija", zloglasnih tvrdokornih zagađivača koji zagađuju naše vodene putove i prijete javnom zdravlju, pridonoseći rastućem popisu potencijalnih metoda za rješavanje dugotrajnih spojeva.

Još sredinom ljeta istraživači Sveučilišta Northwestern pohvalili su se jednostavnim, niskoenergetskim načinom razgradnje  nekih vječnih kemikalija u neočekivano blagim uvjetima. A sada su znanstvenici Kalifornijskog sveučilišta Riverside izvijestili o alternativnoj metodi uništavanja kemikalija u vodi.

Njihova metoda koristi UV svjetlo i plin vodik za razgradnju štetnih tvari, a sama metoda opisana je članku u časopisu Journal of Hazardous Materials Letters.

Električna energija iz rižinog otpada

Istraživački konzorcij koji uključuje Sveučilište Aston razvija tehnologiju pretvorbe biomase temeljenu na pirolizi. To uključuje zagrijavanje organskih otpadnih materijala na visokim temperaturama kako bi se razgradili, proizvodeći pritom paru i krutnine. Dio pare može se kondenzirati u pirolizno bioulje i pretvoriti u električnu energiju.

Sadašnje metode pretvaraju samo 35 posto toplinske energije rižine slame u pristupačnu električnu energiju. Međutim, nedavno patentirani motor s unutarnjim izgaranjem mogao bi to udvostručiti na 70 posto. Energija dobivena na ovaj način mogla bi pomoći zemljama s niskim i srednjim dohotkom u stvaranju vlastite lokalno proizvedene energije, stvoriti nova radna mjesta i poboljšati zdravlje lokalnog stanovništva.

Betonski blokovi koji se hrane ugljikom

Tvrtka Masterbloc iz nizozemskog Limburga proizvela je ekološki prihvatljiv građevinski materijal od čelične troske zaostale iz industrije čelika, javlja The Brussels Times.

U tvrtkinom pogonu dnevno se proizvodi oko osam  tona građevnih blokova koji unose CO2, odnosno oko 15.000 tona godišnje. A Masterblocov proizvod je CO2 negativan, odnosno tijekom proizvodnje apsorbira više ugljičnog dioksida nego što ga emitira. U kompaniji tvrde da blokovi skladište CO2 i tako potiču kružno gospodarstvo.

Manipuliranje lijekovima u tijelu pomoću svjetla

Inspirirani virusnim odjeljcima koje  formira virus ospica, istraživači Sveučilišta u Tel Avivu osmislili su način kontrole kapsuliranja i otpuštanja molekula lijeka izlaganjem UV svjetlu. Ova nova, učinkovita inkapsulacija trebala bi omogućiti visok kapacitet učitavanja molekula, što će pak potaknuti razvoj sustava isporuke za kontrolirano otpuštanje biomolekula i lijekova u tijelu vanjskim podražajima korištenjem svjetla.

"Naš je cilj bio razviti odjeljke nalik tekućini od kompleksa molekula peptida i RNK koji će omogućiti učinkovito inkapsuliranje različitih biomolekula uz zadržavanje njihove izvorne strukture", objašnjavaju istraživači s tamošnje Shmunis škole za biomedicinu i istraživanje raka koji su otkrili kako se oslobađanje inkapsulirane biomolekule može lako kontrolirati izlaganjem UV svjetlu.