San dobar za funkcioniranje mozga tinejdžera

Čini se da su naši roditelji, bake i djedovi bili u pravu kad su nas tjerali u krevet što ranije – istraživanje je pokazalo da čak i samo 15 minuta razlike u duljini spavanja kod tinejdžera čini veliku razliku u strukturi mozga i kognitivnim sposobnostima

Drago Galić četvrtak, 24. travnja 2025. u 12:05

Koristeći nosive tehnologije za praćenje obrazaca spavanja kod više od 3.200 američkih adolescenata, istraživači sa sveučilišta Cambridge i Fudan su otkrili tri različita profila spavanja, svaki povezan s različitim razinama kognitivnih sposobnosti.

Studija objavljena u časopisu Cell Reports, a koju prenosi ScienceDirect, koristila je FitBit uređaje za prikupljanje objektivnih podataka o spavanju, koje su istraživači kombinirali sa skeniranjem mozga i kognitivnim testovima.

Najupečatljivije je kako su male razlike u trajanju sna korelirale sa značajnim varijacijama u kognitivnim performansama. Adolescenti su prirodno pali u tri skupine s prosječnim trajanjem sna od 7:10, 7:21 i 7:25 sati. Unatoč malim razlikama, skupina koja je najduže spavala dosljedno je nadmašivala ostale na testovima vokabulara, čitanja, rješavanja problema i pažnje.

Osim trajanja, vrijeme spavanja također se pokazalo značajnim. Najbolja skupina obično je ranije odlazila na spavanje i imala niži puls tijekom sna. Skupina s najlošijim kognitivnim performansama pokazala je suprotan obrazac – kasnije odlaske na spavanje, ranije buđenje i viši puls. Zabrinjavajuće je da nijedna skupina nije dosegla preporučenih 8-10 sati sna potrebnih adolescentima, što ukazuje na široko rasprostranjen deficit sna među današnjim tinejdžerima.

Istraživači su otkrili da su ove razlike u strukturi mozga i kognitivnim performansama trajale tijekom vremena, s obrascima uspostavljenim u dobi od 11-12 godina koji su nastavili pokazivati učinke dvije godine kasnije.

Istraživanje je potvrdilo važnost dobrog sna tijekom adolescencije kao ključnog razdoblja razvoja.