Ljudski mozgovi mogu razaznati osnovne strukture pisanog jezika iz jednog pogleda i to nam omogućava da brzo konzumiramo bujicu informacija koje nam šalju pametni telefoni, računala i drugi uređaji, otkriva nova studija. Mjerenje moždane aktivnosti pokazalo je da ljudi mogu otkriti napisane rečenične strukture za samo 125 milisekundi, odnosno otprilike brzinom treptaja oka. To znači da pisane riječi obrađujemo jednako brzo kao što razumijemo vizualne prizore. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo bi pomoći u otkrivanju ključnih tragova o tome kako naš mozak kodira jezik, kažu istraživači Sveučilišta New York.

Subjekt, predikat i objekt

Istraživači su koristili neinvazivnu tehniku magnetoencefalografije koja koristi magnetska polja za praćenje električne aktivnosti u mozgu. Tijekom skeniranja dobrovoljcima je prikazivana rečenica od tri riječi koja je bljeskala na ekranu 300 ms, nakon čega bi slijedio drugi skup riječi koji je ili ostao isti ili je u njemu izmijenjena jedna riječ. Sudionici su trebali procijeniti je li druga rečenica ostala ista ili je promijenjena.

Skeniranje je otkrilo da lijevi temporalni korteks mozga, ključan za razumijevanje jezika, pokazuje veću aktivnost za rečenice od tri riječi od nestrukturiranih popisa riječi, a ta se aktivnost pokazala za samo 125 ms. Rezultati su bili najbolji kad su rečenice sadržavale subjekt, predikat i objekt, a najbrža moždana aktivnost uočena je za izraze poput "medicinske sestre čiste rane", u usporedbi s popisima imenica poput "srce pluća jetra".

Rečenične strukture

Mozak brzo detektira i rečenice manje jasnog značenja poput "rane čiste medicinske sestre". Istraživači kažu da to sugerira da naš mozak ne otkriva samo prisutnost riječi, već primjenjuje naše prethodno znanje o svijetu kako bi bolje raščlanio što rečenice znače.

"Dakle, baš kao što je vaš vlastiti automobil brzo prepoznatljiv na parkiralištu, određene jezične strukture su brzo prepoznatljive. Strukturalno znanje rečenice je apstraktno, ali nekako ga još uvijek možete shvatiti iz podražaja", objašnjavaju istraživači koji će nastaviti proučavati vrste rečeničnih struktura koje mozak može brzo detektirati.