Genomski podaci na meti hakera: prijeti nam era biološkog kriminala
Javno dostupna istraživanja DNK glavna su meta hakera, a ugroženi su privatnost pojedinca i znanstveni integritet, ali i nacionalna sigurnost, upozoravaju istraživači
DNK sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), ista ona tehnologija koja pokreće razvoj prilagođenih lijekova, dijagnostiku raka, praćenje zaraznih bolesti i istraživanje gena, mogla bi postati glavna meta hakera, upozoravaju istraživači Sveučilišta u Portsmouthu u prvom sveobuhvatnom pregledu rizika kibernetičke biosigurnosti, objavljenom u časopisu IEEE Access. https://ieeexplore.ieee.org/stamp/stamp.jsp?arnumber=10930454&tag=1 Ako se ovaj moćni alat za sekvenciranje ostavi nezaštićen, mogao bi se iskoristiti za otmicu podataka, povrede privatnosti pa čak i buduće biološke prijetnje.
NGS je kamen temeljac moderne biotehnologije jer omogućava brzo i isplativo sekvenciranje DNK i RNK i tako podupire napredak u istraživanju raka, razvoju lijekova, poljoprivrednim inovacijama i forenzičkoj znanosti. Proces uključuje niz složenih, međusobno ovisnih koraka, od pripreme uzorka i sekvenciranja do analize i interpretacije podataka, a svaki uključuje visoko specijalizirane instrumente, tehnologije, softver i povezane sustave. Budući da su mnogi skupovi DNK podataka dostupni na Internetu, studija upozorava da je moguće da kibernetički kriminalci zlorabe informacije za nadzor, manipulaciju ili zlonamjerno eksperimentiranje.
Poziv na uzbunu
"Naš rad je poziv na uzbunu. Zaštita genomskih podataka ne odnosi se samo na enkripciju; riječ je o predviđanju napada koji još ne postoje. Genomski podaci jedan su od najosobnijih oblika podataka koje imamo. Ako su ugroženi, posljedice daleko nadilaze tipičnu povredu podataka", upozoravaju istraživači i upiru prstom u pojavu zlonamjernih softvera kodiranih sintetičkom DNK, manipulacije podacima genoma vođene umjetnom inteligencijom i praćenje identiteta putem tehnika ponovne identifikacije.
"Bez koordiniranog djelovanja, genomski podaci mogli bi se iskorištavati za nadzor, diskriminaciju ili čak bioterorizam. Trenutačne zaštite su fragmentirane, a ključ uspješne prevencije bit će interdisciplinarna suradnja između računalnih znanstvenika, bioinformatičara, biotehnologa i stručnjaka za sigurnost, skupina koje rijetko rade zajedno, ali se moraju uskladiti”, zaključuju istraživači i predlažu niz mjera, uključujući sigurne protokole sekvenciranja, šifriranu pohranu i otkrivanje anomalija koje pokreće AI.
