Višak topline iz podatkovnog centra grijat će najmoderniju bečku bolnicu
Sredinom 2023. godine u rad bi trebalo biti pušteno moderno postrojenje koje će koristiti višak toplinske energije iz podatkovnog centra za grijanje vode i prostorija u klinici Floridsdorf koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini
Klinika Floridsdorf najmodernija je austrijska bolnica © PID/C. Jobst
Inovativan princip korištenja viška toplinske energije u Beču pridonosi postizanju cilja klimatske neutralnosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. Tako će podatkovni centar tvrtke Interxion ubuduće grijati bečku kliniku Floridsdorf od koje je udaljen svega nekoliko stotina metara. Bečko gradsko energetsko poduzeće „Wien Energie” izgradit će postrojenje sastavljeno od tri dizalice topline koje će se priključiti na rashladni uređaj podatkovnog centra.
Postrojenje će „reciklirati” višak topline rashladnog uređaja te će je prenijeti u najmoderniju austrijsku bolnicu gdje će se moći grijati voda i prostorije. Pritom će se koristiti toplina iz vode temperature oko 26 °C koja se proizvodi klimatizacijom za zagrijavanje na temperaturu od 82 °C, a rashlađena voda koja će nastati zatim će se vratiti u podatkovni centar gdje će služiti za potrebe hlađenja. Na ovaj će se način moći učinkovito iskoristiti vrijedna energija koja je dosad bila neiskorištena.
Još od samog početka klinika Floridsdorf posvećena je zaštiti klime. Upotreba ekološki prihvatljivog sustava hlađenja, kišnice, izgradnja biciklističke staze i postavljanje oko 250 parkirališnih mjesta za bicikle oko bolnice samo su neki od primjera kojima se nastoji pridonijeti očuvanju okoliša. Na krovu garaže bolnice prošle je godine također u rad puštena nova solarna elektrana.
Godišnja potrošnja toplinske vode klinike iznosi 73.000 m3, a potrošnja toplinske energije 21.361 kWh. Ova bolnica s kapacitetom od 800 kreveta grije se u prosjeku 150 dana u godini. Između 50 i 70 posto toplinske energije potrebne za opskrbu klinike dolazit će iz novog postrojenja. Radovi na postrojenju započet će na jesen 2022., a trebali bi biti završeni sredinom 2023. godine. Zahvaljujući novim dizalicama topline emisija ugljikovog dioksida trebala bi se smanjiti za oko 4.000 tona godišnje.
