Preobrazba europskog energetskog sustava hitna je iz dvaju razloga: da bi prestala ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu, i da bismo se uhvatili ukoštac s problemom klimatske krize – poruka je odaslana iz Europske komisije prilikom predstavljanja novog plana, nazvanoga REPowerEU. Ovaj plan potvrđuje ono što su mnogi analitičari već istaknuli – negativne posljedice ruske invazije na Ukrajinu u energetskom sektoru primorat će Europsku uniju da brže prigrli obnovljive izvore. Vladajući sada pokazuju kako su to shvatili i spremni su sudjelovati u toj tranziciji, kako regulatorno, tako i financijski.

Istraživanja su pokazala kako 85% Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana REPowerEU mogu biti odgovor na tu ambiciju, i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora. To sve ima za cilj zamijeniti fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije – što je ionako dio Europskog zelenog plana, predstavljenoga lani.

Štednja i diverzifikacija

Štednja energije najbrži je i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske krize. Europska komisija je predložila poboljšanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti s 9% na 13% u okviru paketa "Spremni za 55%". Samo određenim kratkoročnim promjenama ponašanja potražnja za plinom i naftom mogla bi se smanjiti za 5%, poručuju iz EK.

Pored štednje, drugi smjer najavljenog plana ide ka diverzifikaciji opskrbe, primarno kad je riječ o ruskom plinu. Komisija će razmotriti uspostavu "zajedničkog mehanizma nabave" koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država članica sudionica.

Udvostručenje određenih obnovljivih izvora

U skladu s ovim potezima, potrebno je i povećanje te ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, primarno u sektorima proizvodnje energije, industriji, građevinarstvu i prometu. Komisija stoga predlaže i povećanje glavnog cilja za 2030. godinu, kad je riječ o obnovljivim izvorima energije. S dosadašnjih 40% cilj bi se povećao na 45%.

Taj cilj ostvarit će se, među ostalim, udvostručenjem solarnih fotonaponskih kapaciteta do 2025. godine, inicijativom Solarni krovovi, s postupnim uvođenjem pravne obveze ugradnje solarnih ploča na nove javne i poslovne zgrade i nove stambene zgrade, kao i udvostručenjem korištenja dizalica topline. Spominje se i ubrzanje ulaganja u ekološku proizvodnju vodika, iz obnovljivih izvora te financijski poticaji za biometan.

Komisija ističe da će za ostvarenje ciljeva plana REPowerEU do 2027. godine biti potrebna dodatna ulaganja od dodatnih 210 milijardi eura. No, smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva moguće je uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu.