Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, to smanjenje mora se postići u sljedećem desetljeću. Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti gospodarstvo i društvo Europske unije, a Europa će krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti, poručeno je iz Europske komisije.

Na temelju ovih će se prijedloga ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova u narednom desetljeću. Oni obuhvaćaju: trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama, povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.

Ambiciozni ciljevi smanjenja emisija

Za svaku se državu članicu postavljaju ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija iz zgrada, cestovnog i domaćeg pomorskog prometa, poljoprivrede, otpada i malih industrija. Budući da su polazišta i kapaciteti svake od njih različiti, ti se ciljevi temelje na BDP-u po stanovniku te se prilagođavaju ovisno o isplativosti.

Zabrana prodaje automobila na fosilna goriva

S obzirom na stalan porast emisija u cestovnom prometu, uvode se dodatna ograničenja. U usporedbi s 2021. godinom, zahtijevat će se smanjenje emisija iz novih automobila za 55% od 2030., odnosno 100% od 2035. Time će se ubrzati prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija. Drugim riječima, svi novi automobili registrirani u Europskoj uniji od 2035. nadalje bit će isključivo automobili s nultim emisijama.

Od država članica će se zahtijevati i da povećaju kapacitete za punjenje električnih vozila u skladu s prodajom automobila s nultim emisijama. Stanice za punjenje električnom energijom morat će bit postavljene na svakih 60 km, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 km.

Uz to, cestovni promet bit će od 2026. uključen u sustav trgovanja emisijama, čime će se odrediti cijena onečišćenja i potaknuti korištenje čišćih goriva i ulaganja u čiste tehnologije. Dodatno, zrakoplovi i brodovi morat će imati pristup čistoj električnoj energiji u glavnim pomorskim i zračnim lukama.

Uklanjanje ugljika

Države članice zajednički su odgovorne i za uklanjanje ugljika iz atmosfere pa se propisuje opći cilj EU-a za uklanjanje 310 milijuna tona emisija CO₂ do 2030. putem prirodnih ponora. EU bi do 2035. trebala nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz poljoprivrede koje ne sadrže CO2 (nastale, primjerice, zbog gnojiva i stoke).

40% obnovljivih izvora do 2030.

Budući da proizvodnja i korištenje energije čine 75 % emisija EU-a, neophodno je ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sustav. Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora povećat će se cilj proizvodnje tih oblika energije na 40 % do 2030.

Porezi i carine

Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba fosilnih goriva.

Na temelju novog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri uvozu određenih proizvoda u EU. Tako će smanjenje emisija u Europi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da pođu istim putem.