Oštećeni kabel, koji povezuje latvijsku luku Ventspils s gradom Fårösund na švedskom otoku Gotland, prema riječima latvijske premijerke Evike Siliņe, pokazuje jasne znakove namjernog oštećenja. Priroda i opseg štete upućuju na  sabotažu, a ne na prirodne uzroke kvara, kaže latvijska premijerka. Latvijske i švedske vlasti pokrenule su kaznene istrage, a švedski istražitelji već su privremeno zadržali teretni brod Vezhen koji plovi pod malteškom zastavom. Švedski premijer Ulf Kristersson potvrdio je oštećenje "najmanje jednog" podatkovnog kabela te naglasio kontinuiranu suradnju sa saveznicima iz NATO-a.

Za ranije incidente još nije pronađen dokaz o ciljanoj sabotaži

Ovaj incident nastavlja niz sličnih dogadjaja u baltičkoj regiji, pri čemu su raniji slučajevi ukazivali na povezanost s plovilima iz Rusije i Kine. Međutim, najnovije istrage donose drugačija saznanja u odnosu na početne sumnje. Američke i europske obavještajne agencije izvještavaju kako nisu pronašle čvrste dokaze koji bi povezali Rusiju s ovim incidentima. Njihove istrage sve više upućuju na to da bi šteta mogla biti posljedica nesretnih slučajeva, poput neiskusnih posada ili lošeg održavanja trgovačkih brodova, a ne namjerne sabotaže.

Baltičko more novi Bermudski trokut?

Ipak, čudno je da je Baltičko more toliko uzburkano, brodovi nepažljivo voze i vuku sidra jer najnoviji događaj se nadovezuje na nedavne incidente koji uključuju oštećenje energetskog kabela Estlink-2 između Finske i Estonije na Božić 2024. te prekide na podatkovnim kabelima BCS East-West Interlink i C-Lion1 u studenom 2024.

Možda i nisu sabotaže kako se to automatski pripisuje svakom incidentu, ali NATO pokreće vojnu inicijativu "Baltic Sentry" za zaštitu regionalne infrastrukture. Program uključuje razmještanje fregata, pomorskih izviđačkih zrakoplova i mornaričkih dronova za poboljšanje nadzornih kapaciteta.

Problem prekida kablova je svjetski problem

Problem nije samo Baltik već i svuda po svijetu se događaju kvarovi i prekidi na podmorskim kabelima. S približno 600 podmorskih kabela globalno, ukupne duljine 1,2 milijuna kilometara, godišnje se dogodi oko 100 prekida - što znači da otprilike 16% globalnih veza doživi prekid rada tijekom godine. Iako su specijalizirani brodovi za popravke spremni diljem svijeta, popravci često traju danima ili tjednima i mogu koštati milijune dolara.

Svi ovi incidenti, ne samo u Baltičkom moru, jasno pokazuju koliko su ranjivi podmorski kabeli preko kojih ide većina svjetskog interneta i koji su temelj međunarodnih komunikacija i gospodarstva. Zato su trenutni projekti o svemirskim prijenosnim sustavima puno bolja ideja za budućnost. Satelitska industrija radi na laserskim sustavima prijenosa što bi moglo smanjiti probleme, a i političke tenzije oko ovakvih incidenata.