Krajem 2020. godine NASA-ina je misija OSIRIS-REx (Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security, Regolith Explorer) bila odradila svoj primarni cilj – dodirnula je asteroid Bennu, tada udaljen 321 milijun kilometara od Zemlje. Sonda je pritom uspjela ugrabiti više od 60 grama uzoraka regolita, a potom se odvojila od asteroida i krenula na povratni put dug gotovo dvije i pol godine, koji će završiti ove nedjelje, 24. rujna. Misija je lansirana još u rujnu 2016. godine, pa će povratkom uzoraka na Zemlju završiti njezina više od 7 godina duga zadaća te okončati više od 7 milijardi kilometara dug put do asteroida i natrag.

"Pikado" iz svemira

Ovo je prva NASA-ina misija s ciljem dopreme uzoraka s asteroida na Zemlju. Prvi u povijesti koji su takav pothvat izveli bili su Japanci, čija je misija Hayabusa2 uspješno sondu na Zemlju vratila u prosincu 2020. Sonda OSIRIS-REx vraća se prema Zemlji velikom brzinom, a u pravom bi trenutku trebala ispustiti kapsulu, kako bi ona sletjela na zadani cilj – negdje u pustinji američke savezne države Utah, u blizini tamošnjeg testnog područja, rezerviranoga za ispitivanje oružja i letjelica Oružanih snaga i Ratnog zrakoplovstva SAD-a.

Kapsula, velika (kako to Amerikanci vole reći) poput prijenosnog hladnjaka, uletjet će u Zemljinu atmosferu brzinom od oko 23.000 km/h, a trenje i niz padobrana usporit će je na tek 18 km/h prije dodira s tlom. Ciljano područje veliko je nešto veće od 800 km² (otprilike 58x14 km), a teret tamo mora stići nakon što ga sonda ispusti na udaljenosti od čak 102.000 kilometara. Takvo ciljanje mete iz svemira, bez naknadne mogućnosti manevriranja teretom, u NASA-i su usporedili s bacanjem strelice pikada s jednog kraja košarkaškog igrališta na drugi, uz pogađanje samog središta pikado mete.

Slijetanje sonde očekuje se u nedjelju u poslijepodnevnim satima po našem vremenu, a prijenos događaja uživo NASA će upriličiti na svojem TV kanalu NASA TV te na YouTubeu. Prijenos započinje u 16 sati po hrvatskom vremenu.

Tajne Bennua

NASA procjenjuje da bi sastav tla asteroida Bennu, promjera oko 490 metara te nastaloga u samom začetku Sunčevog sustava, mogao rasvijetliti uvjete kakvi su vladali u ovom dijelu svemira prije 4,5 milijardi godina, te možda i pomoći u traganju za počecima života. U šljunku Bennua vjeruju da će pronaći spojeve ugljika s kisikom, vodikom, dušikom i drugim elementima, ali i značajno više razine zlata i platine nego što ih ima na Zemlji.

Ista misija prilično je precizno odredila i putanju ovog asteroida, koji ima vrlo malenu šansu naći se na putanji sudara sa Zemljom u narednim stoljećima. Najveća opasnost prijeti nam na isti datum, kada je planiran i povratak uzoraka – 24. rujna, ali tek 2182. godine. Šansa da će Bennu tada udariti u Zemlju je otprilike 1:2700. Više o tom događaju moći će se saznati 2135. godine, kada je predviđen još jedan bliski prolazak, a tek nakon toga bit će jasno mora li se čovječanstvo pozabaviti i skretanjem Bennua s putanje.