Igor Berecki – Doc, dugogodišnji suradnik Buga, vratio se na Bug Future show nakon četiri godine s novim keynoteom: "Evolucija ljudskog uma: od kiselog kupusa do GMOzga i dalje". Uvijek zanimljiva tema evolucijskog razvoja mozga i spoj s tehnologijom, glavna je tema ovog široko postavljenog predavanja.

Danas se računalna tehnologija razvija u sva smjera. Prvi je, naravno, razvoj umjetne inteligencije kroz velike jezične modele koji komuniciraju prirodnim jezikom. Drugi, onaj koji ne vidimo toliko često, jest izravno povezivanje mozga i računala kroz ono što zovemo BCI ("utičnica za mozak", brain-computer-interface). Mozak je glavni ljudski organ za funkcioniranje i kontrolu cijelog ostalog tijela, a računala se danas rade kako bi zamijenila određene funkcije mozga. Odatle i njihova čvrsta međusobna veza.

No, mozak se sastoji od 85 milijardi neurona, više od trilijuna sinapsi i funkcionira na principu "fuzzy" logike – pa takve sustave nije niti približno lako simulirati. Do te razine dovela nas je evolucija, potaknuta novim materijalima u prehrani, koje su ljudi započeli probavljati – primarno se misli na fermentaciju hrane i konzumaciju mesa. Za evoluciju živčanog sustava zaslužni su i učenje, komunikacija, osjetila, pa potom i sustavi internog otklanjanja vlastitih grešaka u genetskom kodu. Tu pripomaže i evolucija kroz prirodnu selekciju, čime je genetski kod dodatno "pročišćen".

Ispočetka je čovjek, kaže Doc, bio pod uvjetima "glupe" evolucije – one pogonjene prirodnim procesima, nagradama i užicima, hranom, biologijom i iskonskim nagonima. No, potom na scenu stupa "pametna" evolucija, potaknuta našim izborom hrane, primarno fermentiranjem hrane kako bismo je lakše probavljali: od sira, kiselog kupusa i povrća, mliječnih prerađevina, salama, kulena, pa do piva, cidera, ili pak kombuche.

Fermentirana hrana osnovni je generator ATP-a, glavnog izvora energije za ljudsko tijelo. Jednostavna je i dostupna bila u ljudskoj povijesti, nudila bolji kalorijski indeks od sirove hrane, pa evolucijski zapisi jasno pokazuju: što su ljudima crijeva postajala kraćima (zbog lakše probave), mozak im je postajao veći.

Nakon toga u priču ulazi meso, koje životinjskim proteinima dodatno potiče razvoj mozga. Željezo, vitamini, masti i omega kiseline, sve to došlo je kroz konzumaciju mesa, uz paralelni razvoj socijalne interakcije, komunikacije i suradnje u lovu. Hrana nas je, dakle, učinila pametnima kakvi smo danas.

Nova faza evolucije naziva se "aktivnom", a uključuje stvari koje ćemo si danas moći napraviti tehnologijom, a naši ih potomci neće naslijediti (npr. naočale), kao i one tehnologije koje će se odraziti i na nova pokoljenja. U potonje spadaju i nasljedna poboljšanja, kao što su manipulacije genima.

Danas ljudi "evoluiraju" i kroz nenasljedna poboljšanja, poput ugradnje moždanih implantata za liječenje brojnih stanja i bolesti, vraćaju govor, daju osjet, poboljšavaju pamćenje… time ljudi sami utječu na svoju budućnost, kao i budućnost vlastitog mozga.

Mozak će sve više koristiti prednosti računala, a računala će koristiti najbolje od mozga, kaže Berecki u svojoj viziji skore biotehnološke budućnosti. Tkivo mozga počet će aktivnije komunicirati s računalima. A što s AI-jem? On će ostati koristan alat, ali neće moći zamijeniti naše ideje i kreativnost. Docova budućnost koju vidi, miroljubiva je egzistencija ljudi i strojeva, s ponekim implantatom i ljudima povezanima svojim mozgovnim dodacima u neuronske mreže, poput "Borga".