Autonomna vozila bila su uključena u manje nesreća od vozila kojima upravljaju ljudi u većini scenarija, pokazala je prema studija objavljena u časopisu Nature Communications. Istraživanje ukazuje na to da bi autonomna tehnologija mogla poboljšati sigurnost na cestama i ukazuje na neke slabe točke i moguća poboljšanja. 

Češljanje podataka

Istraživači Sveučilišta središnje Floride (UCF) pročešljali su podatke o nesrećama 2100 autonomnih vozila i 35.133 vozila kojima su upravljali ljudi, uglavnom u Kaliforniji. Usporedba je pokazala da su autonomna vozila općenito sigurnija i da je manje vjerojatno da će sudjelovati u nesrećama tijekom rutinskih zadataka kao što je pravocrtna vožnja, izlazak s ceste na sporedni put i uključivanje u promet. 

No, brojke o nesrećama prikupljane između 2016. i 2022. pokazuju još nešto: autonomna vozila daleko su sklonija nesrećama u specifičnim situacijama, na primjer u uvjetima slabog osvjetljenja, u zoru i sumrak, ili tijekom skretanja, i to čak 5,25 odnosno 1,98 puta češće od vozila kojima upravljaju ljudi. 

Situacijska svijet

Čini se, napominju istraživači, da autonomnim vozilima trenutno nedostaje "situacijska svijest" u složenim scenarijima vožnje, uglavnom zbog ograničenog iskustva u takvim uvjetima. Ovu "svijest" istraživači definiraju kao sposobnost autonomnih vozila da percipiraju bitne elemente u svojoj okolini, razumiju važnost tih elemenata i predvide njihovo buduće stanje ili promjene. 

Primarni izazovi

Analizirajući razloge zbog kojih autonomna vozila češće sudjeluju u nesrećama prilikom skretanja, istraživači upiru prstom u tri primarna izazova: odabir odgovarajuće trake, osmišljavanje i izračun sigurne i učinkovite putanje te prilagodbu dinamičkim uvjetima prilikom samog skretanja. AV se pritom oslanjaju na senzore i algoritme za opažanje okoline i donošenje odluka o vožnji. 

Trenutni senzori imaju ograničen raspon i ne pokrivaju cijeli okoliš, što otežava generiranje dovoljne količine informacija. Uz to, neki AV-ovi su programirani tako da slijede unaprijed definirana pravila i scenarije koja možda neće obuhvatiti sve moguće situacije u vožnji. Modifikacije scenarija povećavaju rizik od nezgode, a više nadolazećih vozila kojima upravljaju ljudi i složenost takvih scenarija dovodi do više nesreća u lijevim skretanjima na raskrižjima. 

Psihološki uvid

Autonomna vozila često su preoprezna pa sporije skreću na raskrižjima, a to pak dovodi do nesreća u kojima na njihove stražnje dijelove ili s boka nalijeću automobili s ljudskim vozačima. AV-ovi imaju i problem s detekcijom pa suočeni s previše različitih podataka griješe prilikom mjerenja udaljenosti i kuta. Dok autonomnim vozilima nedostaje psihološki uvid, ljudski vozači, naročito oni iskusniji, puno lakše prilagođavaju svoju brzinu, mijenjaju trake i skreću u gustom prometu. 

Jednako važno, zbog nedostatka razumijevanja društvenih signala i psihološkog razmišljanja, autonomna vozila teško prepoznaju namjere pješaka, što može dovesti do naglog kočenja i nesreća, zaključuju istraživači.