Ne samo novinari nego i čitatelji sve su više zabrinuti zbog korištenja generativne umjetne inteligencije u novinarstvu. Do tog su zaključka došli istraživači australskih sveučilišta RMIT i QUT. Razloga za zabrinutost je više, no najveći je svakako potencijal sadržaja generiranog ili uređenog umjetnom inteligencijom da čitatelja dovede u zabludu ili ga potpuno prevari. To su ključni sažeci trogodišnjeg istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u dvije studije koje su objavili sam RMIT i časopis Journalism Practice.

Nevidljiva integracija

"Novinari su slabo opremljeni za prepoznavanje sadržaja generiranog ili uređenog umjetnom inteligencijom, što ih čini ranjivim na nesvjesno promicanje takvog sadržaja publici", otkrivaju istraživači. "Većina novinara nije svjesna u kojoj se mjeri AI sve više i često nevidljivo integrira u kamere i softver za uređivanje i obradu slika ili videa. AI se ponekad koristi, a da novinari ili novinska kuća uopće ne znaju za to."

I dok samo četvrtina publike misli da se susrela s GAI u novinarstvu, otprilike polovica nije sigurna ili sumnjala da jest. Čitatelji nemaju problema kad novinari koriste AI ako su je i sami koristili u slične svrhe, kao što je zamućivanje dijelova slike. I publiku i novinare, pokazuje istraživanje, brine način na koji novinske kuće koriste i na koji bi mogle koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Većina nema problema s time da AI prepuste izradu ikona za infografiku, ali im je neugodna pomisao da AI avatar predstavlja vijesti.

Nejednaki alati

No, ni svi AI alati nisu jednaki; oni koji objašnjavaju svoje odluke, otkrivaju izvorni materijal i osiguravaju transparentnost u rezultatima manje rizični za novinare u usporedbi s alatima koji nemaju te značajke. Izvještaj, namijenjen prvenstveno medijskoj industriji, otkriva desetke načina na koje novinari i novinske kuće mogu koristiti generativnu umjetnu inteligenciju i sažima koliko se publika osjeća ugodno sa svakim od njih. O čemu je riječ možete detaljnije saznati ovdje.