Hrvati desetak puta mjesečno gledaju neki piratski sadržaj, najčešće je to IPTV
Trendovi pokazuju da je korištenje piratskog sadržaja u Europi relativno stabilno, a u Hrvatskoj čak i u laganom padu, no sve je popularnije gledanje ilegalnih IPTV streaming servisa
U danima kad se u našoj javnosti, zbog nedavnog slučaja uhićenja nekolicine domaćih IPTV pirata, nešto više govori o digitalnom piratstvu, stižu nam i rezultati najnovijeg istraživanja Europskog ureda za intelektualno vlasništvo (EUIPO), koje se bavi upravo trendovima u tom području. I ono među svojim glavnim zaključcima ističe da je trend piratstva u blagom porastu, što je primarno generirano piratiziranjem TV sadržaja. Danas u Europskoj uniji gotovo polovica cjelokupnog piratskog "djelovanja" otpada na nelicencirano gledanje televizijskog sadržaja, dok je broj posjeta ilegalnim IPTV streaming servisima porastao za oko 10%.
Baltik prednjači
U podacima ovog istraživanja, koji se odnose se na 2023. godinu, moguće je vidjeti da prosječni Europljanin deset puta mjesečno pristupa piratskim sadržajima na Internetu, a taj broj nije značajno porastao u posljednjim godinama. U Hrvatskoj je čak i nešto pao – 2021. godine iznosio je 11,1, 2022. porastao je na 11,8, da bi se u 2023. smanjio na 10,9. "Prvaci Europe" po količini pristupanja piratskim stranicama i sadržajima su Latvijci (26,2), a na "pobjedničkom postolju" našli su se još Estonci (23,2) te baltički im susjedi Litavci (21,7). Najmanje to čine Talijani (7,3 puta mjesečno), moguće i zbog novih strogih zakona koji kažnjavaju ne samo distributere, već i gledatelje piratskog sadržaja.
Studija procjenjuje da je čak oko 1% Europljana u protekle dvije godine počelo koristiti pretplatu na neki od popularnih piratskih IPTV servisa, ne računajući postojeće korisnike koji to čine od ranije. Kao faktori koji potiču rast piratstva još su jednom istaknuti ekonomske nejednakosti, nezaposlenost mladih te ukupni udio mlađe populacije, koja je i sklonija piratstvu.
Podjela po tipovima
TV piratstvo najzastupljenije je s prosječnih oko 5 posjeta mjesečno, no podaci značajno variraju od zemlje do zemlje. IPTV streaming najčešći je oblik ovog piratstva, a ono se najčešće (u 60% slučajeva) odvija na desktop računalima.
Filmovi se također najčešće gledaju putem ilegalnog streaminga, no taj je trend u padu za oko 25% u 2023. godini, kada su korisnici u prosjeku na opisani način pogledali nešto manje od jednog filma mjesečno.
Glazbeno piratstvo manje je zastupljeno i najčešće se provodi kroz ripanje glazbe, a ona se potom u velikoj mjeri sluša s mobilnih uređaja.
Piratstvo u području digitalnog izdavaštva također je mjereno, pa se pokazalo da su korisnici u EU prosječno 2,7 puta mjesečno posezali za njime. Najpopularnija metoda u ovom segmentu jest skidanje s torrenta, a najčešće se na taj način piratiziraju manga stripovi.
Softversko piratstvo u porastu je za oko 6%, s mjesečno u prosjeku jednim "prekršajem". Predmet kršenja autorskih prava u ovom su slučaju najčešće mobilne igre, koje su u porastu kad je riječ o ilegalnom preuzimanju, dok su ostali oblici piratske distribucije softvera u padu.
Piratsko gledanje sporta i događaja uživo kreće se oko 0,75 posjeta mjesečno, no u padu je. Vrhunac je zabilježen u listopadu 2022., a najčešće se odvija putem desktop računala.
Što Hrvati piratiziraju?
Hrvatska u rezultatima ovog istraživanja ne odudara pretjerano od europskih prosjeka. U područjima glazbe, izdavaštva i televizije vrlo smo blizu te čak i ispod prosjeka za EU 27, dok smo iznad njega kad je riječ o piratskom uživanju filmskog sadržaja i softvera. Ono gdje najviše odskačemo od prosjeka su metode piratstva, pa je tako u Hrvatskoj iznimno popularan torrent protokol, a kod nas se najčešće koristi za ilegalno preuzimanje softvera, potom filmskih sadržaja.
Na kraju, EUIPO ističe zaključke, koji se ne razlikuju od onih u ranijim istraživanjima ovog tipa. Prisutnost snažne legalne ponude sadržaja i svijest javnosti o tome da je ta ponuda dostupna, povezana je u pravilu s nižim razinama piratstva, posebno u kategorijama filma i televizije. Digitalni kršitelji autorskih prava imaju niz metoda kojima distribuiraju nelicencirane sadržaje na Internet, što uključuje ilegalne pretplate ili besplatne kanale, koje financiraju oglasima. U oba slučaja metode su im sofisticirane kad je riječ o izbjegavanju otkrivanja, pa se aktivna borba protiv tog oblika piratstva nastavlja.