Kada je Margrethe Vestager preuzela ulogu antimonopolskog regulatora 2014. godine, divovi Silicijske doline činili su se nedodirljivima. "Ljudi su mislili da smo ludi jer su prije 10 godina velike tehnološke tvrtke bile nedodirljive. Bile su najcjenjenije, najinovativnije i najperspektivnije tvrtke koje ste mogli zamisliti", govori Vestager za New York Times, prisjećajući se svojih ranih dana na toj poziciji.

Početak borbe

Ova 56-godišnja danska političarka probila je led postavši jedna od prvih vladinih dužnosnika koja se suprotstavila tehnološkim divovima poput Googlea, Applea i Amazona, usmjeravajući istrage i novčane kazne prema njihovim protutržišnim praksama. Njezin odvažan stav nije prošao bez kritika - tehnološki čelnici optužili su je za gušenje europskoga gospodarskog rasta, a 2018. godine tadašnji predsjednik Trump navodno je izjavio da ona "stvarno mrzi" Ameriku.

Promjene i priznanja

Vremena su se dramatično promijenila. Jonathan Kanter, čelnik antimonopolskog odjela američkog Ministarstva pravosuđa, sada u svom uredu drži uokvirenu sliku crtanog miša koji pokazuje srednji prst kao počast Vestager. "Ona je transformativna figura", rekao je Kanter za Times. "Došla je na dužnost u vrijeme kada je malo ljudi govorilo o važnosti snažnog nadzora nad digitalnim vratarima. Zahvaljujući njoj, to je postala važna i relevantna tema razgovora."

Mandat "djelomično uspješan"

Iako je Vestagerin pristup potaknuo globalno djelovanje - s regulatorima od Južne Koreje do Brazila koji slijede europski primjer - neki tvrde da su rezultati bili mješoviti. Tommaso Valletti, njezin bivši glavni ekonomist, pohvalio je njezinu ustrajnost, ali je napomenuo: "Jesmo li pomaknuli kazaljku i promijenili sustav? Samo na marginama... Jesmo li promijenili velike tehnološke tvrtke? Moj odgovor je ne."

Sama Vestager priznaje ovu složenost. U intervjuu za Times opisala je svoj mandat kao "djelomično uspješan", izražavajući želju da je njezin ured djelovao brže i zalagao se za više strukturnih promjena izvan novčanih kazni. Njezin savjet regulatorima diljem svijeta jednostavan je: budite "odvažniji."

Prelazak na dansko sveučilište

Dok se Vestager priprema za prelazak na poziciju na danskom sveučilištu, predajući dužnost španjolskoj dužnosnici Teresi Riberi Rodríguez, ostaje usredotočena na predstojeće poslove. Posebno je naglasila važnost Zakona o digitalnim uslugama, novoga europskog zakona koji regulira platforme društvenih medija. "Ako se platforma koristi za podrivanje demokracije, tada očito nije u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama", izjavila je Vestager za Times, dodajući da tvrtke poput X-a i Telegrama trebaju snažniji nadzor nad štetnim sadržajem.

Osobne bitke i nasljeđe

Borba protiv velikih tehnoloških tvrtki za Vestager nije bila samo pitanje politike - bila je i osobna. Otvoreno je govorila o internetskom zlostavljanju s kojim se suočavaju žene u politici: "Postoji jedna svrha za ovo: 'Ti, ženo, začepi. Idi kući. Šuti. Ne želimo znati za tebe'", rekla je za Times, izražavajući zabrinutost kako takva toksičnost odvraća mlade žene od ulaska u politiku.

Skulptura srednjeg prsta

Njezina upornost se isplatila. U rujnu, tijekom njezinoga posljednjeg posjeta američkom Ministarstvu pravosuđa, zaposlenici su ispunili dvoranu kako bi je čuli i nagradili je ovacijama. Bio je to primjeren tribut regulatorici koja se transformirala iz autsajderice u predvodnicu, dokazujući da čak ni najveći tehnološki divovi nisu izvan dosega zakona.

Dok se priprema napustiti svoj ured u Bruxellesu, ta skulptura srednjeg prsta služi kao podsjetnik koliko je daleko došla regulacija tehnologije - od naizgled nemogućeg izazova do globalnog pokreta, s Europom na čelu.