Uz časne iznimke pojedinaca koji se herojski opiru mobilnim tehnologijama, ako se osvrnemo oko sebe (i na same sebe), odmah nam je vidljivo: mobiteli su nam postali najbolji prijatelji – stalno su uz nas, od jutarnje kave pa sve do kasnih sati kada pokušavamo (samo na trenutak) sklopiti oči. Toliko su se uvukli u našu svakodnevicu da ih nosimo svugdje: bilo da šetamo psa, kuhamo večeru ili obavljamo higijenu pred spavanje, mobitel je uvijek u dosegu ruke.

S mobitelom i na klozet

Čini se da nas čak i omiljene televizijske serije zanimaju manje od onog što nam nude na društvenim mrežama, pa dok peremo zube, jednim okom škicamo TikTok ili Instagram, a drugim pokušavamo nanijeti pastu na četkicu bez veće katastrofe. Situacija je došla do točke gdje čak ni kraljevski posjet sanitarnim prostorijama više nije samo naš trenutak mira i kontemplacije. Gotovo automatski, mobitel ide s nama i tamo – kao da će nam nešto važno promaknuti ako se od njega udaljimo na dvije minute.

Kafići i restorani su priča za sebe; na druženju s prijateljima svi će prije zaroniti u svoje ekrane nego u razgovor. I, naravno, kad legnemo u krevet – sami ili u uzbudljivom društvu – ne sklapamo oči niti bilo što drugo radimo bez kratkog (ili ne tako kratkog) pregleda svih notifikacija. I nakon što zaspemo, mobitel ostaje kraj nas, čekajući naš povratak u online svijet čim otvorimo oči.

I tako smo - posve nesvjesni te činjenice - stvorili savršen recept za širenje mikroorganizama koje doslovno unosimo u svaki kutak svog života.

U svijetu gdje nam tehnologija omogućavaju pristup brojnim predmetima koje svakodnevno dodirujemo, ali rijetko dezinficiramo, mikrobiološke prijetnje postaju sveprisutne. Brojni sojevi mikroorganizama, uključujući i patogene bakterije, lako se prenose s tih predmeta na našu kožu, u dišne puteve ili probavni sustav.

Nakupljanje mikroorganizama na uređajima koje najviše koristimo

Mobiteli su postali neizostavan dio svakodnevice, a da većinom uopće nismo svjesni koliko su ti uređaji kontaminirani. A malo je reći da su kontaminirani: studije su pokazale da mobiteli nerijetko sadrže više patogenih bakterija nego prosječne klozetske školjke, zbog čega se u epidemiološkom smislu danas smatraju značajnim izvorima bakterijske kontaminaciju.

I to ne samo u svakodnevici prosječne osobe, već i na mjestima gdje se pojam „bakterijska kontaminacija“ shvaća vrlo ozbiljno i s nemalim oprezom: jedno istraživanje provedeno među studentima zdravstvenih profesija otkrilo je da 85% mobitela nosi bakterije iz roda stafilokoka, dok je enterokoke, bakterije koje mogu uzrokovati ozbiljne infekcije, imalo čak 37% telefona.

No, lako ćemo sa studentima… ali i medicinski radnici u bolnicama svakodnevno koriste mobitele u blizini pacijenata i predmeta koji dolaze u kontakt s njima, što dodatno povećava rizik širenja zaraza. Istraživanja pokazuju da su čak 94% mobitela u bolnicama barem u nekoj mjeri kontaminirani bakterijama kao što su MRSA („superbakterija“, stafilokok otporan na većinu snažnih antibiotika) i drugi visoko rezistentni sojevi Staphylococcus aureusa. Takvi sojevi otporni su na uobičajene antibiotike i predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.

Zašto su mobiteli tako podložni bakterijama? Mobiteli su konstantno u dodiru s našim rukama, licem, pa i površinama poput kuhinjskih stolova i WC školjki. Toplina koju uređaji emitiraju tijekom upotrebe dodatno stvara povoljne uvjete za rast mikroorganizama. Naime, mikrobi s ruku, koji su već puni bakterija, lako prelaze na telefon i mogu na njemu preživjeti danima. Još ako je mobitel udobno „umotan“ u toplu futrolu koja na sebe „povuče“ i malo vlage s ruku i lica – eto idealnog hranilišta za mikrobe!

Savjet: Čišćenje mobitela alkoholnim maramicama ili antibakterijskim sprejevima može smanjiti broj bakterija za gotovo 90%. Preporuča se čišćenje barem jednom dnevno.

Uredi i kućanstva: skriveni domaćini bakterija

I ne samo mobiteli: tipkovnice i daljinski upravljači su redovito prekriveni bakterijama. Kućanstva, uredi i obrazovne ustanove su mjesta visoke kontaminacije. Kvake i rukohvati u uredima i javnim ustanovama često mogu biti podloga na kojoj se razmnožavaju bakterije poput Staphylococcus aureus i Pseudomonas aeruginosa, otporni mikroorganizmi koji uzrokuju neugodne i opasne infekcije kože i dišnih puteva. Nekolicina istraživanja je dokazalo da tipkovnice u uredima i daljinski upravljači u hotelima, predmeti koje često koristi veći broj ljudi, sadrže upravo takve i njima slične bakterije.

Dok je s jedne strane logično da bakterije žive i napreduju tamo gdje je biološka, organska podloga i gdje je hranjivo, toplo i vlažno, pomalo je neobičan podatak da su mikrobi sposobni opstati i na neživim, nebiološkim, hladnim i suhim anorganskim površinama. Kako to, kako to?

Bakterije na ovim površinama često stvaraju biofilm, sloj mikroorganizama koji se prilagođava okolišu i otporan je na čišćenje. Mikroorganizmi u biofilmu mogu preživjeti na površinama tjednima, čak i nakon uobičajenih postupaka dezinfekcije, zbog čega su kvake i tipkovnice među najopasnijim prijenosnicima bakterija u javnim prostorima.

U zajedničkim prostorima bakterije su često izložene antibioticima i dezinficijensima, što doprinosi razvoju otpornosti. Tako bakterije koje formiraju biofilm postaju otpornije na čišćenje i dezinfekciju. To je s vremenom postao posebno velik problem u bolnicama i javnom prijevozu jer se mikroorganizmi sve teže uklanjaju, čak i kad se primijene jača sredstva. A bolnički mikroorganizmi su priča za sebe, jer su „odrasli i sazreli“ u neprijateljskom okolišu punom dezinficijensa i antibiotika, u kojem su nerijetko uspjele preživjeti upravo tako što su mutirale i otpornije i još opasnije sojeve.

Jelovnici u restoranima: izravan 'skok' bakterija s ruku na hranu

Javna mjesta su okupljališta ljudi i njihovih bakterija. Jelovnici u restoranima su nepravedno zapostavljeni u razmišljanjima o mogućim izvorima infekcija, a neprestano su u rukama različitih ljudi i rijetko se temeljito čiste. To ih čini idealnim medijem za prijenos bakterija kao što su Escherichia coli i Staphylococcus aureus. Jedna studija provedena u američkim restoranima otkrila je da čak 70% jelovnika sadrži bakterije koje mogu uzrokovati zdravstvene probleme, uključujući probavne smetnje i infekcije kože.

Kako se bakterije prenose s jelovnika? Jelovnici sadrže visoku koncentraciju mikroorganizama posebno tijekom razdoblja najvećeg prometa (ručak, večera) kada se ne provodi redovita dezinfekcija, a istovremeno s izmjenjuje velik broj gostiju koji jelovnike drže u (neopranim?) rukama. Ovi mikroorganizmi mogu preživjeti na površinama poput plastike ili laminiranog papira više sati ili čak dana, čime predstavljaju rizik za zdravlje posjetitelja.

A ako mislite da su touch screen izbornici u restoranima brze prehrane znatno zdravija i čišća opcija od klasičnih jelovnika, varate se. Ukoliko se ne provodi redovita i temeljita dezinfekcija ekrana takvih dodirnika, prva osoba koja će ukakanim prstima nakon WC-a odabrati svoj cheeseburger na touch screenu, ostavit će na ekranu svoj 'fekalni bakterijski potpis', čije kopije će idući korisnici izbornika vrlo lako vlastitim rukama prenijeti na svoj brzi obrok.

Savjet: U restoranima koji koriste digitalne jelovnike ili jednokratne papirnate verzije rizik prijenosa bakterija je znatno smanjen. Također, jednostavno pranje ruku prije i nakon korištenja jelovnika uvelike smanjuje rizik od infekcija.

Ukakani rukohvati i sjedala u javnom prijevozu

Javni prijevoz svakodnevno okuplja na desetke i stotine tisuća putnika i predstavlja jedno od najkontaminiranijih okruženja u urbanim područjima. Tijekom tipičnog jutarnjeg ili poslijepodnevnog zagušljivog naguravanja u javnom prijevozu dovoljno je da samo jedan od putnika ne opere ruke nakon posjete WC-u … i svi autobusi, tramvaji i vlakovi na toj liniji – s kraja na kraj grada – tijekom istoga dana mogu postati prijenosnici njegovih crijevnih bakterija s rukohvata na ruke pa na idući rukohvat… i eto nevolje!.

Uz rukohvate, najviše su kontaminirani nasloni za ruke i sjedala. Studija provedena u autobusima pokazala je da rukohvati sadrže u prosjeku između 800.000 i 3.500.000 bakterija po kvadratnom centimetru. Na rukohvatima i sjedalicama najčešće su bakterije Escherichia coli, Salmonella typhi i Shigella, mikroorganizmi koji uzrokuju probavne infekcije. Mnogi sojevi tih bakterija otporni su na uobičajene dezinficijense i antibiotike, zbog čega predstavljaju dodatnu prijetnju zdravlju.

Pojava bakterija rezistentnih na antibiotike dodatno komplicira problem higijene u javnim prostorima i prijevozu. Bakterije kao što su MRSA i rezistentni sojevi Escherichije coli mogu preživjeti na različitim površinama i predstavljaju ozbiljan rizik za ljude koji su u čestom kontaktu s kontaminiranim predmetima. Razvijene zemlje, poput Njemačke i Japana, počinju koristiti tehnologije kao što su plazma ionizatori i UV dezinfekcija kako bi smanjile rizik u javnim prostorima.

Savjet: Ako koristite javni prijevoz, izbjegavajte dodirivanje lica (nosa i usta) nakon kontakta s rukohvatima i sjedalima, a ruke operite ili dezinficirajte odmah po izlasku iz vozila.

Mjere prevencije i razvijanje higijenskih navika

Mikroorganizmi prisutni na površinama kao što su kvake, tipkovnice, jelovnici i mobiteli lako se prenose s ruku na naše tijelo. Vrlo jednostavnim mjerama - kao što su redovito čišćenje predmeta i pranje ruku - možemo znatno smanjiti rizik od infekcija i osigurati da su naša svakodnevna okruženja sigurnija za korištenje.

Bakterije su nevidljivi suputnici našeg svakodnevnog života. Iako nisu uvijek štetne, njihova prisutnost na svakodnevnim predmetima (mobitelima, jelovnicima i u javnom prijevozu) i rukama može uzrokovati ozbiljne infekcije. Čišćenje i dezinficiranje predmeta može smanjiti rizik prijenosa bakterija, a povećana svijest o higijeni i pravilno postupanje s predmetima koje svakodnevno koristimo mogu ponekad postati ključni preduvjet za zaštitu našeg zdravlja i učiniti našu okolinu sigurnijom.

Postoji nekoliko jednostavnih mjera koje možemo usvojiti za smanjenje rizika od prijenosa bakterija iz svakodnevnog okruženja:

1. Redovito čišćenje mobitela – barem jednom dnevno, jer korištenjem alkoholnih maramica ili antibakterijskih sprejeva možemo značajno smanjiti kontaminaciju. 
2. Korištenje jednokratnih jelovnika – u restoranima koji koriste digitalne ili papirnate jelovnike rizik prijenosa bakterija je smanjen.
3. Dezinficiranje kvaka i tipkovnica – redovito čišćenje tih površina može smanjiti rizik od prijenosa bakterija i na osoblje i korisnike.
4. Pranje ruku nakon korištenja javnog prijevoza – osim pranja ruku, korištenje antibakterijskih gelova može smanjiti rizik od prijenosa mikroorganizama s rukohvata i sjedala. No, u higijenskom pogledu, antibakterijski gelovi NE zamjenjuju pranje ruku tekućom vodom i sapunom.

Higijenske navike ključne su za smanjenje rizika prijenosa infekcija. Pranjem ruku nakon kontakta s kontaminiranim površinama i dezinficiranjem mobitela, jelovnika i zajedničkih površina možemo značajno smanjiti izloženost bakterijama. 

Koliko god zvučalo kao nešto što smo čuli još u dječjem vrtiću lii na nastavi higijene u osnovnoj školi, primjenom ovih savjeta i stvaranjem navike održavanja čistoće možemo u velikoj mjeri doprinijeti zaustavljanju puteva prenošenja infekcije i time pomoći i sebi i drugima. Jer unatoč osnovnoškolskoj razini potrebnoj za usvajanje tih navika, ljudima higijena nikako da postane prioritet. A tako je lako i sebe i ljude oko nas zaštititi od nepotrebnih zdravstvenih rizika.

- - -

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}