Radarske snimke otkrivaju dosad nepoznatu pećinu na Mjesecu, pogodnu za lunarnu bazu
Neke buduće lunarne nastambe mogla bi se graditi 3D ispisom, ali bi lakše bilo kad bi već postojale, pa se samo adaptirale za boravak astronauta. Bitan detalj u tome mogle bi biti i postojeće pećine
Prvi put u povijesti znanstvenici su, na temelju već postojećih podataka, potvrdili postojanje podzemnog otvora na Mjesecu, pećine koja bi mogla biti dovoljno velika da primi neku buduću ljudsku lunarnu nastambu. Dok NASA i ostale svemirske agencije traže način za uspostavu trajnih lunarnih kolonija, jedan od većih izazova predstavlja im gradnja nastambi – pa zbog toga već eksperimentiraju s 3D ispisom uz pomoć regolita i sličnim metodama, sve kako ne bi morali sav građevni materijal tamo dopremiti sa Zemlje. No, ako na Mjesecu već postoje potrebne prostorije, poput pećina, možda bi ih se moglo samo prilagoditi i pretvoriti u nastanjive objekte.
Izravni dokazi
Pećina je otkrivena je uz pomoć radarskih snimki Lunar Reconnaissance Orbitera (LRO), čime je vjerojatno okončana polustoljetna znanstvena debata o tome postoje li slične strukture ispod Mjesečeve površine. Ona je otkrivena na području poznatome kao More tišine (Mare Tranquillitatis), smještenome na sa Zemlje vidljivoj strani Mjeseca, ne predaleko od mjesta gdje je sletjela misija Apollo 11. Za otkriće su zaslužni talijanski znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu.
Njihova studija potvrđuje postojanje prvog podzemnog tunela, koji je vjerojatno mjesto kuda je nekada tekla lava. Dokaz stiže u obliku analize radarskih zapisa instrumenta Miniature Radio-Frequency sonde LRO, nastalih još 2010. godine. Tek nedavno razvijenim metodama kompleksnog procesiranja signala otkriveni su radarski odrazi iz jednog "sumnjivog" područja. Oni se sada mogu gotovo nedvojbeno pripisati podzemnoj strukturi nalik na pećinu i smatraju se prvim izravnim dokazima za njezino postojanje.
Prirodna zaštita
"Zahvaljujući analizi podataka stvorili smo i model dijela tog otvora", kaže voditelj istraživanja Lorenzo Bruzzone. Istraživači kažu da ovo otkriće ima bitne implikacije na proces osmišljavanja budućih lunarnih misija.
Prilično nepovoljni uvjeti na Mjesecu, temperature koje variraju od 127°C pa do -173°C, uz snažno kozmičko i Sunčevo zračenje (150 puta snažnije nego na Zemlji), pa potom i konstantna opasnost od udara manjih ili većih asteroida – sve to može biti izbjegnuto ako se ljudi nastane pod njegovu površinu. Rad koji opisuje otkriće prve Mjesečeve špilje objavljen je u časopisu Nature.