Prema nacrtu sporazuma, glavni njemački telekomunikacijski operateri pristali su ukloniti komponente koje proizvode kineski proizvođači Huawei i ZTE iz svojih najosjetljivijih dijelova mobilne mreže do kraja 2026. godine. Nadalje, softver koji upravlja komunikacijom između uređaja u bežičnoj mreži mora biti pregledan, prepravljen i ažuriran do kraja 2029. godine.

Iako konačni sporazum još uvijek nije potpisan i neki se detalji mogu promijeniti u budućnosti ova odluka predstavlja usklađivanje njemačke politike s politikama drugih europskih zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske i baltičkih država, koje su već zabranile kineske komponente u svojim telekomunikacijskim mrežama.

Ukloniti tek kad zastare

Vremenski okvir sporazuma upućuje na to da će većina kineskih komponenti biti uklonjena tek kada dosegnu kraj svog životnog vijeka i kada ih treba zamijeniti. Formulacija preliminarnog sporazuma također ostavlja mogućnost zadržavanja kineskih komponenti u nekim dijelovima mreža i nakon 2029. godine.

Prema podacima Strand Consulta, nezavisne telekomunikacijske istraživačke grupe, kineske komponente su u 2022. godini, činile 59 posto u njemačkim telekom mrežama, u odnosu na 41 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 17 posto u Francuskoj, a u Latviji, Litvi i Estoniji nije uopće bilo ugrađenih kineskih komponenti.

Pritisak SAD-a

Njemačka je više od šest godina raspravljala o tome treba li ograničiti upotrebu  ili ukloniti kineske dijelove. Unatoč pritisku SAD-a, prethodna vlada na čelu s kancelarkom Angelom Merkel dugo se opirala izricanju zabrane zbog zabrinutosti oko troškova i potencijalnih trgovinskih odmazdi iz Kine. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. i odluka Moskve da smanji isporuke prirodnog plina Njemačkoj navele su Berlin da preispita svoju ekonomsku ovisnost i ponovno procijeni rizik koji predstavlja kineski hardver.

Smanjiti ovisnost o uvozu

Kineska 5G oprema dugo se smatrala visokokvalitetnom i jeftinijom od zapadnjačkih ekvivalenata. No, SAD su upozoravale da bi kineske komponente mogle poslužiti kineskoj vladi za prikupljanje podataka koji putuju mrežom ili potencijalno omogućila njihovo isključivanje u slučaju sukoba. Pod pritiskom SAD-a, Njemačka se prošle godine obvezala smanjiti ovisnost o uvezenoj kineskoj tehnologiji i sirovinama te preispitati utjecaj trgovine s Kinom na svoje gospodarstvo.

Međutim, stagnacija rasta i tenzije unutar koalicijske vlade kancelara Olafa Scholza otežale su provedbu ove politike. Dok su neki u vladi zabrinuti zbog sigurnosne prijetnje koju predstavlja Kina, ured kancelara ostaje naklonjen poticanju kineskih ulaganja i sprečavanju kolapsa bilateralne trgovine.