Tko se još sjeća kad je grad München, glavni grad savezne države Bavarske, pokrenuo 2004. godine ambiciozni projekt pod nazivom LiMux. Cilj projekta bio je zamijeniti Microsoft Windows na gradskim desktop računalima s Linux distribucijom LiMux, baziranog na Ubuntu distribuciji. Do 2012. godine, grad je uspio migrirati čak 12.600 od ukupno 15.500 računala. Projekt je, prema gradskim izvještajima, donio gradu povećanu sigurnost i uštedu od 11,7 milijuna eura.

No, situacija se promijenila 2017. godine kada je Gradsko vijeće Münchena odlučilo poništiti migraciju i vratiti se na Microsoft Windows sustav do 2020. godine. Trošak povratka je bio 90 milijuna eura. Iste godine novooizabrani političari u Münchenu najavljuju da će u budućnosti preferirati softver otvorenog koda za gradske potrebe, umjesto komercijalnog softvera. Gotovo isti put prošla je i Donja Saska, pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke.

Dakle, eksperiment nije uspio, ali..

Njemačka ide dalje

Njemačka savezna država Schleswig-Holstein najavila je planove za prelazak desetaka tisuća svojih vladinih sustava s Microsoft Windowsa na Linux operativni sustav. Konkretno, državna vlada migrira približno 30 tisuća računala svojih zaposlenika s Windowsa na Linux, kao i zamjenu Microsoft Officea s LibreOfficeom, programskim paket namijenjenim uredskoj obradi podataka.

Također je navedeno da će vlada Schleswig-Holsteina odbaciti Microsoft Sharepoint i Exchange/Outlook u korist ponuda otvorenog koda Nextcloud i Open-Xchange, te koristiti Mozilla Thunderbird u kombinaciji s konektorom za imenički servis Univention.

Odluka je potaknuta željom države za "digitalnim suverenitetom", istim onim kao u slučaju Münchena: kontrola vlastitih IT sustava i podataka, umjesto oslanjanja na komercijalni softver tvrtki poput Microsofta. Ovaj projekt se već dulje planira. Dosad je nekoliko godina testiran LibreOffice i vjeruje se da uredski paket otvorenog koda može zadovoljiti potrebe svih službenika.

Iako u Schleswig-Holsteinu znaju za prošle vladine migracije s Windowsa na Linux i neuspjeli pokušaja grada Münchena, kažu da se planira dugo prijelazno razdoblja i postupan, korak-po-korak pristup kako bi se olakšali prilagodbu svojih zaposlenika. 

Indijska MayaOS

Ministarstvo obrane Indije upravo radi na realizaciji projekta prema kojem će na računalima instalirati domaći operativni sustav razvijen pod imenom Maya OS, umjesto dosadašnjeg korištenja Microsoft Windowsa. Ovaj potez ima za cilj osnažiti zaštitu od kibernetičkih prijetnji.

Korisničko sučelje i funkcionalnosti su slične onima koje nudi Windows OS, što olakšava korisnicima prelazak na novi sustav. Maya OS je novi operativni sustav razvijen za potrebe Ministarstva obrane, a osnova mu je Ubuntu platforma otvorenog koda. Naravno, omogućava korištenje besplatnog i otvorenog softvera. Jedna od ključnih značajki Maya OS-a je Chakravyuh, antivirusni program. Planirano je da Maya OS bude implementiran na svim računalima Ministarstva obrane Indije do kraja tekuće godine. Očekuje se da će i oružane snage uskoro preći na korištenje ovog operativnog sustava.

U razvoju Maya OS-a sudjelovali su stručnjaci iz različitih vladinih agencija, uključujući Organizaciju za obrambena istraživanja i razvoj (DRDO), Centar za razvoj naprednog računarstva (C-DAC) i Nacionalni centar za informatiku (NIC), uz suradnju s indijskim softverskim kompanijama i akademskim institucijama.

Južnokorejska Harmonica OS i drugi

Vođeni istom težnjom za većom digitalnom neovisnošću i sigurnošću, vlada Južne Koreje planira zamijeniti operativne sustave bazirane na Microsoft Windowsima s otvorenim operativnim sustavima razvijenim od strane domaćih programera. Inspirirana primjerima iz Njemačke i Kine, vlada želi promovirati korištenje softvera otvorenog koda u javnim službama, nadajući se smanjenju operativnih troškova i povećanju prilagodljivosti javnih službenika na nove tehnologije.

Nakon uspješne implementacije otvorenog operativnog sustava u poštanskim uslugama, Vlada je stekla potrebno povjerenje za širenje inicijative na sve javne službe. Do 2026. godine, cilj je zamijeniti dio operativnih sustava u javnim institucijama s domaćim razvojnim rješenjima, čime bi se godišnji troškovi licenciranja Microsoftu, koji iznose oko 50 milijuna eora značajno smanjili. Među planiranim operativnim sustavima su Harmonica OS tvrtke Invesium, Gureum OS tvrtke Hangul i Computer, te Tmax OS tvrtke Tmax A&C. Svi oni se baziraju na Debian Linuxu, prilagođenom za potrebe korisnika u Koreji, s kernelom koji omogućava instalaciju i korištenje široke lepeze aplikacija razvijenih za Debian Linux.

Kineski Kylin

Kina odavna poduzima značajne korake u smanjenju svoje ovisnosti o stranim tehnologijama, posebice operativnim sustavima kao što su Microsoft Windows i Appleov MacOS. Zadnja instalacija Windowsa nestala je s kineskih računala pred dvije godine. Jedna od zamjena je domaći operativni sustav Kylin Linux. Kylinsoft, podružnica državne korporacije China Electronics Corp, udružila se s više od deset kineskih kompanija kako bi stvorila zajednicu otvorenog koda pod nazivom openKylin. Kylin je izvorno razvijen od strane Nacionalnog sveučilišta za obrambene tehnologije. Kylinsoft trenutno nudi tri operativna sustava: V10, V4 i NeoKylin V7.0, pri čemu je V10 konfiguriran tako da je kompatibilan s najširim rasponom centralnih procesorskih jedinica, uključujući one od Huawei Technologies Co's HiSilicon, Loongson, Sunway, Hygon i FeiTeng.

Trend alternativnog otvorenog koda

Odluke njemačke pokrajine, Indije, Koreje i Kine dio je šireg trenda vlada, koje se udaljavaju od komercijalnog softvera u korist alternativnog otvorenog koda koje omogućuju više kontrole i neovisnosti nad njihovom IT infrastrukturom. Osim troškova, sve više se govori o kibernetičkoj sigurnosti, u slučaju Kine, nepovjerenju u Windowse kao mogućeg trojanskog konja.

Neuspjeh projekta LiMux u Münchenu iskustvo je za sve organizacije i vlade koje razmišljaju o prelasku s komercijalnog na softver otvorenog koda. Posebni je izazov migracija poslovnih aplikacija s jedne platforme na Osim toga, troškovi migracije u kratkoročnom periodu često mogu premašiti očekivanja, unatoč potencijalnim dugoročnim uštedama. Može se očekivati otpor od strane vlasnika komercijalnog softvera, koji je u već u uporabi, da se prilagode novoj platformi.